Broj korisnika internetskog i mobilnog bankarstva u Bosni i Hercegovini u stalnom je porastu, a digitalne transakcije sve su prisutnije u svakodnevnom poslovanju građana i poduzeća. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), elektroničkim bankarskim uslugama (mobilno i internetsko bankarstvo) obuhvaćeno je više od 1,77 milijuna klijenata, dok komercijalne banke bilježe rast aktivnih korisnika digitalnih kanala veći od 30 posto u posljednje dvije godine te porast ukupnog broja digitalnih transakcija za više od 35 posto, što pokazuje sve veću prihvaćenost i povjerenje građana u online financijske usluge.
Prema službenim podacima kojima raspolaže CBBiH, u BiH 22 banke nude elektroničko bankarstvo, a ovom vrstom usluge obuhvaćeno je ukupno 1.770.172 subjekta, i to 136.077 pravnih subjekata i 1.634.095 fizičkih osoba.
Prema podacima Raiffeisen banke u BiH, samo u 2025. godini broj digitalnih transakcija dosegnuo je oko četiri milijuna, a nastavak rasta očekuje se i u ovoj godini.
– Kroz mobilnu aplikaciju, koja nudi cjelokupan ekosustav digitalnih novčanika, korisnici mogu upravljati svojim financijama na jednostavan i siguran način – rekli su Feni iz ove banke.
Sigurnost korisnika središnja je tema kako za komercijalne banke, tako i za Centralnu banku BiH. Raiffeisen banka kontinuirano primjenjuje najnovije standarde zaštite, uvodeći naprednu tehničku zaštitu aplikacija, višefaktorsku autentifikaciju i kontinuiranu edukaciju korisnika. Sigurnosna poboljšanja provode se redovito kako bi se osigurala maksimalna zaštita korisnika i njihovih podataka.
CBBiH nadzire funkcioniranje platnih sustava, osigurava da banke provode bezgotovinska plaćanja na siguran i stabilan način te propisuje visoke sigurnosne standarde, uključujući višestupanjsku autentifikaciju i zaštitu transakcijskih podataka.
– Razvoj digitalnih rješenja u Raiffeisen banci odvija se uz korištenje infrastrukture Raiffeisen Bank International grupacije, čime se osigurava visoka pouzdanost i tehnološka naprednost. Planirana su brojna poboljšanja digitalnih servisa, uključujući bolje module za upravljanje vlastitim podacima, jednostavnije korištenje digitalnih novčanika i dodatna sigurnosna poboljšanja. Posebna pozornost posvećuje se starijim osobama i korisnicima s nižom razinom digitalne pismenosti, kroz edukaciju, dostupnost pomoći u poslovnicama i pojednostavljeno korisničko iskustvo – naveli su iz banke.
CBBiH razvoj online i mobilnog bankarstva smatra sastavnim dijelom modernizacije platnog prometa i digitalizacije financijskog sektora. Strateški plan Centralne banke BiH predviđa implementaciju sustava instant plaćanja koji omogućuje brže, dostupnije i učinkovitije elektroničke transakcije.
Osim toga, unapređuju se postojeći RTGS i žiroklirinški sustavi kroz detaljnu analizu potreba sudionika i implementaciju novih tehnoloških rješenja, s ciljem povećanja sigurnosti, pouzdanosti i interoperabilnosti platnih sustava.
– Jedan od strateški važnih projekata CBBiH jest priprema Bosne i Hercegovine za ulazak u SEPA platno područje (Single Euro Payments Area). To podrazumijeva usklađivanje zakonodavnog i regulatornog okvira s europskim standardima, prilagodbu tehničke infrastrukture te edukaciju banaka i drugih sudionika o SEPA pravilima i standardima – rekli su Feni iz CBBiH.
Također, u okviru tog procesa, digitalna aplikacija Raiffeisen banke kontinuirano se unapređuje u skladu s PSD2 regulativom, s naglaskom na sigurnost i pojednostavljenje procesa plaćanja.
Međutim, bezgotovinska plaćanja u BiH još se uvijek ne koriste u potpunosti. Prema CBBiH, 44 posto naloga pokreće se elektronički, dok se 56 posto pokreće fizički, iako elektronički nalozi već čine 55 posto ukupne vrijednosti transakcija.
Većina građana koji imaju mobilne aplikacije za plaćanje ne koristi ih aktivno – tek jedna trećina korisnika redovito koristi ovu uslugu, dok dvije trećine imaju instalirane aplikacije, ali ih ne koriste redovito. CBBiH i komercijalne banke ističu da su financijska edukacija, pouzdana i sigurna infrastruktura te jednostavnost korištenja ključni za veću penetraciju digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija, osobito u ruralnim područjima.
– Bosanskohercegovački financijski sustav djelomično je spreman za širu primjenu digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija za plaćanje. Bankarski sektor tehnološki je vrlo razvijen, osobito ako se uzmu u obzir sva zakonska ograničenja u kojima posluje u usporedbi s državama Europske unije. Većina banaka u BiH nudi mobilno i elektroničko bankarstvo. Financijska edukacija, kako na strani CBBiH tako i ostalih institucija i banaka, te ponuda adekvatne infrastrukture koja obogaćuje postojeći platni ekosustav, a koju karakteriziraju sigurnost, povoljnost, brzina i jednostavnost korištenja, temelj su veće penetracije digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija – istaknuli su iz Centralne banke BiH.
Razvoj mobilnih i inovativnih rješenja, uključujući promociju mobilnih novčanika, QR plaćanja i aplikacija za digitalno bankarstvo, očekuje se da će povećati prihvaćenost online usluga.
– CBBiH aktivno radi na uvođenju standarda i infrastrukture za digitalna plaćanja, uključujući TIPS Clone sustav instant plaćanja, koji bi trebao biti operativan 2026. godine i omogućiti trenutno slanje sredstava između banaka, 24/7/365. Također se radi na standardizaciji QR koda kako bi se stvorila infrastruktura koja je brza, sigurna, povoljna i jednostavna za sve korisnike – istaknuli su iz CBBiH.
Sigurnost i transparentnost digitalnih plaćanja osiguravaju regulatorni nadzor, zakonski okvir i institucionalne mjere.
Banke su obvezne primjenjivati visoke sigurnosne standarde, a nadzor provode CBBiH i entitetske agencije za bankarstvo. Prevencija i rješavanje prijevara povezanih s online plaćanjima provodi se kroz bankarske procedure, pravosudni sustav i suradnju s ministarstvima unutarnjih poslova, iako u BiH još ne postoji centralizirana baza podataka o prijevarama.
Digitalno bankarstvo doprinosi i financijskoj uključenosti, omogućujući pristup osnovnim financijskim uslugama bez odlaska u poslovnicu. Ključni preduvjeti za veći uspjeh su stabilna internetska infrastruktura, edukacija korisnika i jačanje povjerenja u digitalne kanale.
Iz CBBiH naglašavaju da u sljedećih pet godina instituciju vide kao ključnog pokretača razvoja digitalnog financijskog ekosustava.
– Fokus će biti na daljnjem razvoju platne infrastrukture, usklađivanju s europskim standardima, integraciji s EU platnim sustavima, razvoju overlay servisa za brža, sigurnija i jeftinija plaćanja te promociji financijske i digitalne pismenosti – poručili su.
U narednom razdoblju građani i gospodarstvo u BiH mogu očekivati brže, sigurnije i inovativnije digitalne platne usluge, dok komercijalne banke planiraju poboljšanja koja će dodatno povećati praktičnost, sigurnost i dostupnost online bankarstva, uključujući napredne digitalne novčanike, jednostavnije upravljanje podacima i podršku svim korisnicima, bez obzira na dob ili razinu digitalne pismenosti.
