Strah od klizišta u Bosni i Hercegovini porastao je nakon tragičnog događaja u listopadu prošle godine, kada je urušeni kamenolom u selu Donja Jablanica usmrtio 19 osoba. Tijekom poplave, kamenolom je zatrpao kuće i poslovne objekte blatom i kamenjem. Sarajevo, s populacijom od oko 300.000 ljudi, smješteno je u planinskoj dolini čije su strme padine naseljene stambenim četvrtima. Posljednjih godina izgradnja luksuznih stanova i hotela na padinama iznad starog dijela grada, iako nudi spektakularan pogled, ugrožava sigurnost područja ispod, povećavajući rizik od klizišta.
Procjene rizika od poplava i klizišta u BiH pokazuju da više od pola milijuna ljudi živi u područjima visokog rizika. Prema podacima, u Federaciji BiH postoji oko 8000 klizišta, od kojih je 2000 aktivnih, dok na području Sarajevske županije registrirano 1141 klizište. Stručnjaci navode da je glavni uzročnik klizišta ljudski faktor, odnosno gradnja na kosinama koja ne poštuje pravila struke. Obilne oborine i naglo topljenje snijega dodatno pogoršavaju situaciju. Zapuštena komunalna infrastruktura, naročito vodovodna i kanalizacijska mreža u urbanim područjima, također doprinosi povećanju rizika.
Prema informacijama Federalne uprave civilne zaštite, klizišta koja su prioritetna za sanaciju nalaze se u općinama Stari Grad Sarajevo, Maglaj, Jablanica, te na područjima Konjica, Kreševa i Fojnice. Stručnjaci poput profesora Adisa Skejića s Građevinskog fakulteta u Sarajevu upozoravaju da je nužno ulaganje u infrastrukturu i striktno poštivanje građevinskih propisa kako bi se spriječili daljnji gubici, prenosi Večernji.ba.
Studija procjene rizika od poplava i klizišta za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini predstavlja dokument koji je doveo u vezu klimatske promjene i rizik od klizišta u urbanim područjima Bosne i Hercegovine. U predmetnim urbanim područjima obuhvaćeno je 60 - 70% stambenog fonda Bosne i Hercegovine. Prema ovom istraživanju, najviše indekse rizika od klizišta imaju sljedeće jedinice lokalne samouprave: Tuzla, Sarajevo, Kladanj, Mostar, Zenica, Vogošća, Kakanj, Šipovo i Banja Luka, na što upućuje karta rizika. Što se tiče poplava, prema ovoj studiji, najviši indeksi rizika karakteriziraju pretežito jedinice lokalne samouprave u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine – Bijeljina, Orašje, Brod, Šamac, Laktaši, Maglaj i Doboj. U pogledu kombiniranog rizika od ova dva tipa elementarnih nepogoda, najviše su pogođene sljedeće jedinice lokalne samouprave: Doboj, Sarajevo, Bijeljina, Tuzla, Orašje, Prijedor, Šamac i Brod.
U BiH, nažalost, ne postoje točni podaci koliko je ljudi smrtno stradalo zbog klizišta. Ali crna bilanca odavno je trebala biti alarm vlastima koje ništa ne čine kako bi se spriječile tragedije. Klizišta u BiH ubijaju od 2000. godine. Tragedija koje su izazvala klizišta 2000. godine zadesila je naselje Mala Broda na području Zenice. Tada je poginulo osam osoba. Evakuirano je oko 70 obitelji i uništeno osam kuća. Trodnevna kiša svibnja 2014. godine u Tuzli aktivirala je više od dvije tisuće klizišta.
- Grad Tuzla, znajući svoje specifičnosti, koje je najugroženije područje s aspekta klizanja terena, ima više od 2100 klizišta koja zauzimaju površinu 16,5% teritorija, oko 4900 hektara, i 6,5% potencijalnih lokacija klizišta - kazao je ranije Miralem Mulać, pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove Tuzle. Klizišta su aktivna u 37 od 40 mjesnih zajednica.
Tuzlanska županija posebno je ugrožena klizištima. Unutar županije, osim Tuzle, kao najugroženija područja navode se i Čelić, Sapna, Gračanica, Srebrenik te Gradačac. Od svih gradova u Tuzlanskoj županiji, ali i Bosni i Hercegovini, najugroženija je Tuzla.
Prema službenim podacima, odnosno poligonima koji su označeni u prostornom planu Tuzle, ovaj grad pogođen je s okvirno 2100 klizišta, zbog čega je ujedno i najugroženije područje u Bosni i Hercegovini. Odgovorno ponašanje u prirodi te legalna gradnja na sigurnim zonama koje su izvan vodotoka jedini su mogući načini za sprječavanje nastanka klizišta, a svijest građana mora biti na znatno većoj razini nego što je trenutačno. Jer dok nam nelegalni objekti budu nicali kao gljive poslije kiše te dok nam korita rijeka i potoka budu zatrpana smećem, klizišta će biti očekivana pojava.
