Vlasti u Bosni i Hercegovini su u prije nekoliko dana, na posljednji dan zadanog roka usuglasile set reformi koje bi tek trebalo provesti, a za koje će BiH dobiti dvije milijarde eura pomoći Europske unije. Radi se o reformama iz područja vladavine prava, gospodarskog rasta, digitalne ekonomije te zelenih politika.
Ambiciozan plan reformi vlasti u BiH trebaju provesti do 2027. godine uz obilnu financijsku pomoć iz Europske unije. Međutim, ništa od planirane dvije milijarde eura neće doći u BiH ako se reforme ne budu provodile. Očekivanja su velika na području vladavine prava te uspostavljanja demokratskih standarda te mnogih drugih područja.
"Ali isto tako jedan vrlo značajan segment u kojemu je BiH tek na početku. To je onaj dio koji se tiče i zelene agende, istovremeno tiče se i digitalne ekonomije. Tako da je riječ o jednom obuhvatnom paketu", kazala je za RTV Herceg-Bosne novinarka i politička analitičarka Tanja Topić.
U ad hoc povjerenstvu koje je usuglasilo 97 % potrebnih reformi između ostalih sjedila je predsjedateljica Vijeća ministara, entitetski premijeri i ministri financija te predsjednici županijskih vlada. No, kao i obično kad je u pitanju Bosna i Hercegovina dogovorili su išli teško uz međusobne optužbe za blokadu, odnosno oduzimanje entitetskih nadležnosti.
"Gledano iz dokumenata koji su javno dostupni i koje je objavilo Vijeće ministara, mislim da je do ovoga kašnjenja došlo što se samo poštivala ustavna struktura BiH, odnosno mehanizam koordinacije na putu ka Europskoj uniji", istaknuo je u izjavi za RTV Herceg-Bosne
Topić smatra da je 'glas zatezanja dolazio iz Republike Srpske.
"Glas zatezanja dolazio je iz Republike Srpske. Bilo je određenih zamjerki koje su se ticale prijenosa nadležnosti. Zatim, isto tako bio je i onaj dio koji je govorio o korištenju entitetskog veta prilikom izbora sudaca Ustavnog suda BiH. Dakle, to su one naše stare boljke", dodaje Topić.
S obzirom na složenu strukturu države, BiH ima i složen mehanizam koordinacije na putu ka Europskoj uniji. A koliko je stvari teško dogovoriti u BiH potvrđuje i činjenica da 3 % reformi nije usklađeno s preporukama Unije.
"Politički predstavnici iz Republike Srpske bili su nezadovoljni time što se ispunjavajući neke od tih reformi narušavala ustavna struktura Bosne i Hercegovine i kršio Daytonski mirovni sporazum. Zbog toga je od 100 traženih reformskih procesa, ispunjeno 97 i smatram kako je to vrlo dobar rezultat", napominje Galić.
BiH u iduće tri godine može profitirati u snažnijem rastu gospodarstva, dobiti funkcionalnije institucije, te stvoriti bolje uvjete za osiguranje održive zelene energije i kvalitete u IT sektoru. Međutim, cijelu priču treba uzeti s velikom zadrškom, jer je i ovaj primjer pokazao kako vrlo lako može doći zatezanja dogovora.
