U javnosti se često manipulira oko načina izbora sudaca u Ustavnom sudu BiH. Očekuje se kako bi u skorije vrijeme ispred Federacije i hrvatskog naroda trebao biti konačno imenovan kandidat Marin Vukoja, kojemu se od strane bošnjačke oporbe osporavalo mnogo toga što uopće nije potrebno u cijeloj proceduri imenovanja. Kako izgleda procedura oko izbora ustavnih sudaca i kakva je praksa u drugim zemljama provjerio je naš Goran Kutle.
Prema državnom Ustavu vrlo jasno je koje su potrebne kvalifikacije kandidata za ustavnog suca. Nakon što se provede natječajna procedura, dalje je sve na Zastupničkom domu Parlamenta Federacije te Narodnoj skupštini Republike Srpske.
"Ustav BiH kaže da sudac Ustavnog suda može biti osoba koja je državljanin BiH, ima biračko pravo, istaknuti je pravnik te ima visoke moralne kvalitete i ništa više, tu je točka", kazao je za RTV HB Mato Tadić, bivši sudac Ustavnog suda BiH.
'Mnogi suci ustavnog suda nikad nisu radili u pravosuđu'
"Parlament formira povjerenstvo za izbor i imenovanje, standardno ili posebno povjerenstvo koje onda izvrši intervju s prijavljenim kandidatima i onda napravi neku svoju rang listu po svojim kriterijima i utiscima", istaknuo je u bivši sudac te profesor ustavnog prava prof. dr. Nurko Pobrić.
U radu Parlamenta Federacije dugo je bio blokiran rad Povjerenstva za izbor i imenovanje, no i bez toga zastupnici SDA i DF-a osporavaju izbor Marina Vukoje kao relevantnog kandidata.
"Ono što se spominjalo je da on nikad nije radio u pravosuđu. Mnogi suci ustavnog suda nikad nisu radili u pravosuđu i činjenica da je netko radio u pravosuđu sama po sebi ne daje mu prednost. Niti činjenica da nije radio da ga eliminira. On formalno pravno i sa stajališta Ustava ispunjava uvjete da bude imenovan za suca, a vjerojatno jesu i drugi kandidati koji su na listi", kazao je Pobrić.
Tadić je napomenuo da je, od 30 sudaca Ustavnog suda BiH koji su od Daytona do sada bili birani ili su i sad na dužnosti, samo 16 imalo položen pravosudni ispit, a 14 uopće nije.
"Jako velik broj njih nije nikad radio u pravosuđu, a od ovih 16 koji imaju pravosudni ispit, 12 ih je radilo u pravosuđu, odnosno sudu i tužiteljstvu. Dvojica sudaca su došli iz odvjetništva, a dvoje sudaca s pravosudnim ispitom nisu nikad radili u pravosuđu", istaknuo je Tadić.
'Sramotno tražiti mišljenje Venecijanske komisije'
Umirovljeni profesor Nurko Pobrić i bivši sudac ocjenjuje besmislenim zahtjev Željka Komšića i Demokratske fronte za ocjenu načina imenovanja ustavnih sudaca u BiH od strane Venecijanske komisije.
"Čak i malo da kažem narodski, sramota je tražiti za takvo nešto mišljenje Venecijanske komisije. Što ona može? Hoće li reći treba ili ne treba biti imenovan Vukoja ili netko drugi? Ona može parafrazirati odredbe iz Ustava BiH i kazati kandidat koji ispunjava ova dva osnovna kriterija, a oni su vrlo široki, može biti imenovan", kazao je Pobrić.
Različito uređeno u europskim zemljama
Bivši član Ustavnog suda Mato Tadić podsjeća i kako je to na različite načine uređeno u europskim zemljama. U nekim zemljama ne traži se iskustvo rada u pravosuđu, ili se traži za samo dio sudaca.
"Švicarska uopće ne traži da bude pravnik, iako većina jesu pravnici. Belgija koja je vrlo slična nama, kaže da u Ustavnom sudu mora biti pet sudaca koji su viši članovi parlamenta. Turska npr. kaže da se biraju iz reda sudaca, tužitelja, odvjetnika, profesora prava, ali i ekonomije i političkih znanosti", istaknuo je Tadić.
Valjanih pravnih i stručnih argumenata za daljnje otezanje procedure i za očekivati je da će većina u Zastupničkom domu Federacije u skorije vrijeme imenovati novog ustavnog suca.
