Međunarodna konferencija "Sigurnost hrane: znanost u akciji" otvorena je u utorak u Mostaru u organizaciji Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, uz suradnju Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH i potporu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
Na konferenciji sudjeluje stotinjak predstavnika institucija nadležnih za sigurnost hrane, javno zdravstvo, veterinarstvo i zdravlje bilja iz Bosne i Hercegovine i zemalja regije, kao i predstavnici međunarodnih organizacija, znanstveno-istraživačkih ustanova te nevladinog sektora.
Oni će razgovarati o ključnim temama, kao što su alternativni proteini u prehrani, antimikrobna rezistencija, prisutnost sintetičkih kemikalija (PFAS) u hrani i okolišu, te utjecaj medija na percepciju potrošača o rizicima povezanim s hranom.
Po riječima direktora Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Sanina Tankovića, dvodnevna konferencija organizirana je u povodu Međunarodnog dana sigurnosti hrane koji se širom svijeta obilježava 7. lipnja.
- Moji suradnici i ja nastojali smo okupiti stručnjake i ugledne ljude iz regije i svijeta, kako bismo predstavili važne i aktualne teme koje se tiču sigurnosti hrane danas. Prije svega, razgovarat ćemo o industrijskim kontaminantima koji se mogu pronaći u namirnicama i hrani. Razgovarat ćemo o alternativnim proteinima, što je trenutno vrlo intrigantna tema, posebno u kontekstu životinjskih izvora proteina. Također, bit će riječi o antimikrobnoj rezistenciji, što smatramo problem broj jedan trenutno u svijetu. Naime, prekomjerna upotreba antibiotika dovela je do toga da sve veći broj bakterija postaje rezistentan -kazao je Tanković.
Po njegovim riječima, posebno je zabrinjavajuće stanje s bakterijama, pogotovo kada se njihov prijenos odvija putem hrane, što stvara velike probleme u liječenju uobičajenih bakterijskih bolesti.
Podsjetio je na slučaj iz veljače 2025. godine kada je u kruškama iz BiH pronađen fosmet. Tada je Agencija za sigurnost hrane BiH zaprimila obavijest o odbijanju s granice Republike Hrvatske dviju pošiljki krušaka porijeklom iz BiH.
"Uvijek se vraćam na fosmet koji je nedavno nađen u kruškama. Taj fosmet ima 100 puta višu vrijednost dozvoljenu u BiH. To znači da ako se nešto ne može prodati u EU vraća se i to jede bh. potrošač. Ili, nije isključeno, da se nekada u EU proizvede proizvod koji ima vrijednost iznad te se ne može prodati u EU i naravno doći će i sasvim se legalno može prodati u BiH", naglasio je Tanović.
Na mostarskoj konferenciji razgovarat će se i o noravirusu, kao i o parazitima koji napadaju masline.
- BiH se trenutno fokusirala na proizvodnju maslina, mislim da je to dobar trenutak da se čuje o svim mogućim prijetnjama koje bi mogle ugroziti njihov plod – kazao je Tanković.
Na ovom događaju planirane su i dvije panel diskusije koje će se fokusirati na povjerenje potrošača u nadležne institucije, odnosno one koje provode zakonske i podzakonske mjere. Druga panel diskusija posvećena je korištenju sredstava iz EU fondova.
Specijalni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Erwin Cooreman istaknuo je kako nezarazne bolesti predstavljaju najveće opterećenje po zdravlje stanovnika Bosne i Hercegovine, čineći više od 90 posto svih bolesti.
- To su prije svega razne srčane bolesti, različite vrste raka i dijabetes. Iako se neki od tih poremećaja mogu liječiti, a neki čak i potpuno izliječiti, ključno je, prema preporukama, ulagati napore u njihovu prevenciju, jer je to najučinkovitiji način očuvanja zdravlja - kazao je Cooreman.
Po njegovim riječima, najvažnije je raditi na prevenciji kroz promicanje zdravog načina života, poput tjelesne aktivnosti, hodanja, biciklizma i planinarenja.
Cooreman je naglasio da je sigurnost hrane jedan od važnih načina za poboljšanje kvalitete života.
- Pristup hrani predstavlja temeljno ljudsko pravo. Svjesni smo da se suočavamo s dvjema suprotnim situacijama: s jedne strane, nedostatak hrane u nekim područjima, dok s druge strane, u drugim krajevima imamo viškove, pa čak i bacanje hrane. Ključno je pronaći ravnotežu između ta dva ekstrema. Kada govorimo o hrani, nije dovoljno osigurati samo dovoljnu količinu; iznimno je važno osigurati i kvalitetu. To podrazumijeva pristup zdravoj, dobroj hrani, izbjegavanje pretjerano procesuiranih proizvoda te davanje prednosti domaćoj, lokalno uzgojenoj hrani. Također, prioritet treba dati svježoj hrani, koja je bliska prirodnom stanju, čime se unapređuje zdravlje i dobrobit svih nas - dodao je.
Po njegovim riječima, zdrava hrana je, prije svega, svježa hrana, a u tom kontekstu važan je moto „od polja do stola“, da hrana što prije stigne s polja do potrošača.
- Ova poveznica između poljoprivredne proizvodnje, zdravlja i ekonomije ističe važnost održivog i lokalnog pristupa. Cilj je poticati razvoj lokalne poljoprivrede, čime se jača lokalni gospodarski sustav i osigurava kvalitetnija hrana za zajednicu - zaključio je Specijalni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije Erwin Cooreman.
