Pitanje imenovanja glavnog pregovarača s Europskom unijom je jedno od pitanja koje su naše vlasti trebale u skorije vrijeme riješiti, ali aktualna politička situacija jasno navodi da od toga za sada neće biti ništa. Između partnera u državnoj vlasti postojao je načelan dogovor oko toga da to treba biti osoba srpske nacionalnosti iz RS-a obzirom da je predsjedateljica Vijeća ministara Hrvatica, a Bošnjak ministar vanjskih poslova. No jasno je kako jedna osoba ne može iznijeti cijele pregovore sama kao i da oni neće biti završeni u mandatu ovog Vijeća ministara, a vrlo izgledno niti u iduća dva mandata.
"Treba voditi računa i o tome da se na mjestu predsjedatelja Vijeća ministara i ministra vanjskih poslova mijenjaju osobe koje pripadaju različitim narodima, a možda će pripadati i različitim političkim strukturama ovisno o rezultatima izbora. Tako da sama osoba na mjestu glavnog pregovarača možda bude mijenjana od mandata do mandata. Ali mislim da bi svakako trebalo postojati nekoliko ljudi u tom timu koji su u svakom trenutku spremni preuzeti ulogu glavnog pregovarača", kazao je Milan Sitarski.
Iskustva Republike Hrvatske govore kako je još važnija iznimna posvećenost pregovaračkom procesu od kvalitetnog pregovarača, kao i druge stavke.
"Jasnu strukturu pregovora, inkluzivnost, uključivanje stručnjaka i da imate jasne procese odlučivanja unutar tog sustava. Tko će biti glavni pregovarač, hoće li ih biti više, mi smo imali glavnog pregovarača i dva zamjenika kroz taj cijeli proces pregovora. Neke države koje sada pregovaraju su svoje pregovarače već promijenile. Ali to ne mora biti ni vrlina niti mana, važno je da je potpuna predanost i iskrenost prisutna", mišljenja je Dubravka Kobaš Lučić.
Svaka zemlja ima svoj model pregovora i svoje specifičnosti, ali za naš slučaj bit će važno da postoji težnja za dogovorom i kompromisom te da postoji kontinuitet rada na svakom idućem koraku.
"Možda se čak i dogodi da Srbin iz Republike Srpske u punom mandatu bude na mjestu glavnog pregovarača pa da onda to predstavnici koalicije u Republici Srpskoj predstave kao neki rezultat njihovo zatezanja po ostalim pitanjima što mislim da nije pretjerano dalekosežno i dalekovidno kao niti državnički. Ali ipak naviknuli smo na takva njihova obraćanja, ali ne samo njih nego i drugih političara", dodaje Sitarski.
"Možda vam se nekad koraci čine spori, ali korak da je Europska unija predložila otvaranje pregovora s BiH u ožujku prošle godine je velik korak. Za sljedeći korak trebate provesti reforme koje nisu nedostižne, a mi u Hrvatskoj vjerujemo kako će sljedeći korak uslijediti brzo. Pregovori nisu proces koji se odvija preko noći, neke države idu sporije. Hrvatska je isto bila često nezadovoljna svojom brzinom, ali smo isto tako do toga cilja došli. Cijeli proces pregovora nije sprint, nego maraton", kazala je Kobaš Lučić.
No, koliko god pregovarački proces s Europskom unijom bio iscrpljujući maraton ostaje dojam da su se u našem slučaju neke dionice mogle odraditi i na brži sprinterski način. Zeleno svijetlo za otvaranje pregovora smo dobili u ožujku prošle godine, ali je funkcionalnost vlasti u međuvremenu otišla u potpuno crveno.
