Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) izvijestio je da su "ponovno na sceni još neumjereniji i tendenciozniji napadi" na ovu instituciju, naglašavajući da se sada "pokušava okrenuti građane kao porezne obveznike protiv Ustavnog suda, a sve u svrhu predizborne kampanje".
Iz Suda ističu da neki dobro plaćeni političari, koje također financiraju građani kao porezni obveznici, uz malo istine o naknadama za rad međunarodnih sudaca šire neistine o obimu i vrsti tih naknada. Osim toga, iznose neistine o obvezi prestanka mandata međunarodnih sudaca. Sve to rade kako bi ponovno dobili glasove građana na predstojećim izborima, pri čemu prilagođavaju i Izvještaj o obavljenoj financijskoj reviziji Ustavnog suda BiH za 2023. godinu. Tako navode da se Ured za reviziju institucija BiH „prilikom pregleda izvještaja o radu Ustavnog suda BiH za prošlu godinu osvrnuo i na njihov nerad“.
Ustavni sud podsjeća da je Ured za reviziju iznio sljedeće: „Zbog prestanka mandata dvojice sudaca koje biraju parlamenti entiteta, nije bilo moguće održavati sjednice Velikog vijeća koje čine domaći suci i koje u pravilu odlučuje u najvećem broju predmeta. Iz tog razloga, predmeti su se rješavali na plenarnim sjednicama na kojima, pored domaćih, sudjeluju i međunarodni suci. Takav način rada, prema Godišnjem statističkom izvještaju o radu Ustavnog suda BiH za 2023. godinu, u velikoj je mjeri utjecao na rad Ustavnog suda u pogledu dinamike donošenja odluka, što je dovelo do značajnog pada u broju riješenih predmeta u odnosu na raniji period (u 2022. godini riješeno je 4.151, a u 2023. godini 1.510 predmeta).“
Taj dio revizorskog izvještaja zapravo ukazuje na uzroke pada broja riješenih predmeta, a razlog se prepoznaje u činjenici da parlamenti entiteta nisu izabrali nedostajuće suce u Ustavni sud.
„Dakle, to što parlamenti entiteta nisu izabrali domaće suce – iako je ustavna obaveza entiteta da pravovremeno izvrše izbor sudaca – osnovni je i jedini uzrok pada broja riješenih apelacija. Ustavni sud to ne skriva i uporno ističe da je zbog neizbora nedostajućih sudaca u stanju riješiti tek jednu trećinu od broja pristiglih apelacija. Naime, građani vjeruju u pravdu Ustavnog suda i svakodnevno podnose apelacije. Od početka ove godine podneseno je 3.938 apelacija, a samo u srpnju njih 560. Inače, do sada je pravdu pred Ustavnim sudom svojim apelacijama zatražilo 100.289 građana, a Ustavni sud je odlučio o 90.300 apelacija. Preostalih 10.000 građana, kao i sam Ustavni sud, čekaju na milost entitetskih parlamenata da izaberu nedostajuće suce. U međuvremenu, Ustavni sud čini sve što je u njegovoj moći kako bi riješio što je moguće veći broj apelacija te je do danas u 2024. godini riješio 1.985 predmeta. To je malo više od jedne trećine od podnesenih apelacija u ovoj godini, što govori o nadljudskim naporima Ustavnog suda da, boreći se s vjetrenjačama, ostvari svoju ulogu i bude u službi građana“, stoji u priopćenju Ustavnog suda BiH.
Prema mišljenju Ustavnog suda, za građane bi bilo daleko korisnije da im, kao poreznim obveznicima, političari koji se bave Ustavnim sudom kažu kolike su plaće i naknade oni kao domaći političari te koje zakone i koristi su donijeli tim istim poreznim obveznicima u protekle dvije godine od kada im traje sadašnji mandat.
