Ustavni sud Bosne i Hercegovine upozorio je na širenje netočnih informacija o svojoj odluci donesenoj 23. siječnja 2025. u predmetu "Albin Zuhrić i drugi", ističući da su pojedini mediji pogrešno prikazali odluku kao ocjenu ustavnosti amandmana visokog predstavnika na Ustav Federacije BiH, iako se ona odnosi isključivo na individualne apelacije podnesene protiv odluka Suda BiH i Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
Netočne tvrdnje i manipulacije u medijima
Ustavni sud navodi da su se u medijima pojavile tvrdnje poput „Ustavni sud BiH utvrdio neustavnost Schmidtovih amandmana“ i „pravno nasilje u FBiH“, kao i prozivke sudaca Valerije Galić i Marina Vukoje da su „pratili politiku HDZ-a“ suprotstavljanjem odluci. Sud ističe da su ti navodi neosnovani jer odluka u predmetu AP-849/23 u trenutku objave tih tvrdnji nije bila dostupna javnosti niti je objavljena u službenom priopćenju sa sjednice održane 23. siječnja.
"S obzirom na to, jasno proizlazi da su navodi o tome kako je Ustavni sud BiH utvrdio neustavnost amandmana visokog predstavnika na Ustav Federacije BiH u potpunosti proizvoljni, izmišljeni ili plasirani u interesu određenih političkih subjekata", naglašava Ustavni sud.
Odluka u predmetu "Albin Zuhrić i drugi"
Kako se pojašnjava, Ustavni sud je u ovom predmetu odlučivao o apelacijama Albina Zuhrića, Sandre Imširović i Senite Handukić protiv odluka Suda BiH i SIP-a BiH, kojima je odbijena ovjera kandidature Zlatana Begića u Klubu Ostalih za izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH. Sud je zaključio da je takva praksa diskriminatorna jer onemogućuje kandidaturu apelanata isključivo na temelju njihove etničke pripadnosti.
Ustavni sud je pri donošenju odluke slijedio svoju raniju praksu iz predmeta U-14/12, U-3/17, U-14/22 i U-27/22, te praksu Europskog suda za ljudska prava iz predmeta Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i drugih. Sud je utvrdio da različito postupanje prema apelantima nema objektivno i razumno opravdanje te da je došlo do povrede prava na nediskriminaciju iz članka 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Međutim, Ustavni sud naglašava da ovom odlukom nije ocjenjivao ustavnost Schmidtovih amandmana niti donio zaključak da su oni diskriminatorni. "Naprotiv, u obrazloženju je jasno navedeno da amandmani visokog predstavnika nisu mijenjali ranije odredbe Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje su isključivale mogućnost kandidature Ostalih za čelne funkcije u Federaciji BiH", ističe Sud.
Ustavni sud neće nametati rješenja, potrebne su ustavne promjene
Sud podsjeća da je pitanje diskriminacije u izbornom procesu moguće riješiti isključivo izmjenom Ustava BiH. Zbog toga ovom odlukom nije ukinuo sporni dio Ustava FBiH i Izbornog zakona niti naložio parlamentima da ih usklade.
"Ustavni sud je odlučio da neće ukidati navedene odredbe niti naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH da ih izmijene sve dok ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima bi se okončala neusklađenost s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kako je to utvrdio Europski sud za ljudska prava", navodi se u priopćenju.
Reakcija na prozivke sudaca Galić i Vukoje
Ustavni sud reagirao je i na tvrdnje da su suci Valerija Galić i Marin Vukoja glasali protiv odluke, naglašavajući da njihova rasprava nije bila usmjerena protiv merituma odluke, već na pitanje dopustivosti apelacije, odnosno je li Sud ranije odlučivao o istom pravnom pitanju.
Također, Sud upozorava da je neprimjereno prozivati suce koji još nisu dostavili izuzeta mišljenja. "Hoće li suci koristiti svoje pravo na izuzeto mišljenje ili ne, u ovom trenutku nije primjereno komentirati", stoji u priopćenju.
Apel medijima na odgovorno izvještavanje
Ustavni sud BiH pozvao je medije da se pridržavaju profesionalnih standarda i izbjegavaju netočne interpretacije sudskih odluka kako bi se očuvalo povjerenje u ovu instituciju.
"Pozivamo medije da ne koriste Ustavni sud u političkim igrama i ne doprinose urušavanju institucije koja već sada nailazi na brojne opstrukcije i blokade", zaključuje Ustavni sud BiH, uz apel da se ovoj instituciji omogući nesmetan rad u skladu s njenim ustavnim ovlastima.
Priopćenje potpisuje predsjednica Ustavnog suda BiH Seada Palavrić.
