Odavno je jasno kako je rješavanje pitanja kraja mandata međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu BiH krupno političko pitanje oko kojeg se teško dolazi do dogovora unutar vladajuće koalicije. Novi zakon o Ustavnom sudu spada među 14 europskih prioriteta, a sve dodatno otežava činjenica što će ovaj sud od početka nove godine brojati samo šest od ukupno devet sudaca.
A može li Ustavni sud normalno funkcionirati te ima li mogućnosti za dogovor oko novog zakona provjerio je naš Goran Kutle.
Ustavni sud BiH od nove godine ostaje bez sudaca iz Republike Srspke, jer Zlatko Knežević ide u prijevremenu mirovinu, a još ranije je umirovljen Miodrag Simović. Umirovljen je i Mato Tadić iz reda hrvatskog naroda pa će tako ovaj sud spasti na šest sudaca od Ustavom definiranih devet. Također u listopadu iduće godine u mirovinu će i sutkinja Seada Palavrić pa će ostati samo pet sudaca, što samo po sebi govori o potrebi novih imenovanja, ali i promjeni zakona.
Milorad Dodik je proteklih dana poručio kako neće biti imenovanja dvoje sudaca iz Republike Srpske dok se ne usvoji novi Zakon o Ustavnom sudu u čijem sastavu neće biti troje međunarodnih sudaca. Dogovora oko toga za sada nema, iako se svi načelno slažu.
Bivši sudac Mato Tadić u izjavi za RTV HB podsjeća kako smo već jednom imali situaciju u kojoj nije bilo sudaca iz Republike Srpske. Bilo je to 2002. godine sjednice nisu mogle održavati punih godinu dana jer je vrijedilo pravilo o radu Suda prema kojemu je na sjednici morao biti nazočan barem jedan sudac iz Repulike Srpske. To je vrijedilo sve do 19. lipnja godine u završetku, kada je to pravilo ukinuto pa sada ove prepreke nema.
Tadić navodi kako nema prepreka u Ustavu da Parlamentarna skupština usvoji Zakon u kojemu bi regulirala kraj mandata međunarodnih sudaca. Dodao je kako je cijeli Daytonski sporazum koncipiran da smo u nekom prijelaznom razdoblju poslije rata imali međunarodne predstavnike u mnogim domaćim institucijama. A do danas smo ih zadržali praktično samo u Ustavnom sudu BiH.
Podsjetimo kako Ustav BiH ne određuje tko čini kvorum za sjednice Ustavnog suda, a za kvorum je potrebna većina sudaca, a to je njih pet. Stoga bi se plenarne sjednice mogle normalno održavati, a za sjednice Velikog vijeća koje čine domaći suci, u trenutnom sazivu ostalo bi troje sudaca i to dvoje Bošnjaka i jedna Hrvatica. No, s političke strane upitno je koliku bi snagu imao ovakav krnji sastav suda te bi li potencijalne njegove odluke produbile bosanskohercegovačku krizu.
