U sjeni velikih državnih tema, poput mosta Gradiška, manje pozornosti javnosti dobile su dvije sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH na kojima je usvojen set važnih financijskih zakona.
Riječ je o šest zakona koji čine okvir za modernizaciju, digitalizaciju i jačanje stabilnosti financijskog sustava u Federaciji. Ključni među njima je Zakon o platnim uslugama, kao krovni propis, uz prateće zakone koji otvaraju put Bosni i Hercegovini za pristupanje jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA-i.
Trenutačno se prekogranična plaćanja između BiH i inozemstva odvijaju putem SWIFT sustava, što podrazumijeva više troškove i dulje vrijeme obrade transakcija. Ulazak u SEPA sustav donio bi značajne olakšice, kako za gospodarstvo tako i za građane, osobito za dijasporu.
Bosna i Hercegovina, uz Kosovo, jedina je zemlja Zapadnog Balkana izvan SEPA sustava, a pristupanje ovom području jedan je od uvjeta iz Plana rasta Europske unije. Također se ističe kako bi ulazak u SEPA-u mogao utjecati i na izbjegavanje potencijalnog stavljanja BiH na sivu listu Moneyvala.
Ovo je prvi put da se u Federaciji usvaja zakonodavni paket koji je izravno usmjeren na zaštitu potrošača, no za ispunjavanje svih SEPA uvjeta nužno je usklađivanje i s drugim razinama vlasti.
Uz procese modernizacije, otvara se i pitanje dugoročne financijske stabilnosti Federacije. Iako je razina zaduženosti ispod 60 posto BDP-a, dio kritika odnosi se na zaduživanja koja služe za servisiranje administrativnih troškova i postojećih dugova.
