Iako na tržištu svjedočimo značajnom povećanju cijena osnovnih životnih namirnica već duže vrijeme, kupcima često promiče i skrivena inflacija na pojedinim proizvodima. Ti proizvodi po ambalaži izgledaju isto, ista im je i cijena, ali se smanjuje gramaža ili kvaliteta proizvoda. Kako se potrošači mogu boriti protiv toga, provjerio je Goran Kutle.
Na polici trgovine proizvod koji često kupujete, cijena mu se nije mijenjala, ali kad malo bolje pogledate pakiranje je manje za 10, 20 ili 50 grama. Riječ je o pojmu skrivene inflacije u kojoj se kupce vara da određene proizvode kupuju i po 10 % skuplje. U praksi sve zakonito, ali i nimalo etično prema kupcima.
"Mi moramo znati da je to po zakonskim rješenjima sve legalno. Teško je tome stati u kraj, jedino da se potrošači sami informiraju ili kroz udruge potrošača koje Ministarstvo trgovine financira da se upoznaju s tim temama. Pa da sami na temelju dobrovoljne odluke odlučuju hoće li kupovati takvu vrstu proizvoda gdje se smanjuje gramaža, a ostaje ista cijena", kaže za RTV HB Darko Basić, šef odjela za zaštitu potrošača pri Federalnom ministarstvu trgovine.
Proizvođači i trgovci se s ovim trikovima služe gotovo svugdje u svijetu. Međutim i dio potrošača se služi tzv. pametnim obrascima ponašanja korištenjem tehnologije pa analiziraju i uspoređuju cijene. No, teško je boriti se protiv ovoga bez sustavnih rješenja institucija.
"Udruge potrošača koje imamo i koji se pokušavaju afirmirati u društvu, nemaju dovoljnu podršku rekao bih resornih ministarstava. A ustvari educiranje potrošača je vrlo značajan element kako bi s jedne strane sigurni da za svoj novac kupuju odgovarajuću veličinu ili kvalitetu. S druge strane, ako primijete nešto što je na njihovu štetu, a moglo bi biti predmet prijave inspekcijama, da to i urade", Zoran Pavlović.
Marija Čutura s ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru istaknula je da se bez neke sustavne promjene potrošači teško individualno bore protiv takvih praksi, od kojih su mnoge, kako kaže, neetične.
-Idu prema snižavanju kvalitete, smanjivanju gramaže, prema različitim prikrivenim tehnikama poticanja kupovine i slično. A sam potrošač ne može u potpunosti odgovoriti na takve izazove, istaknula je Čutura.
"Potencijalno, bolju organizaciju potrošača može se postići kroz povezivanje u grupe na komunikacijskim kanalima na mobilnim telefonima, gdje bi potrošači dojavljivali proizvode i proizvođače koji se služe ovakvim trikovima.
"Bilo bi dobro da imamo neki sustav gdje bi oni koji su aktivni potrošači, a mogu kontrolirati što se događa u prodajnim objektima i od strane proizvođača i od strane trgovaca, da o tome obavijeste druge. Pa bi na taj način pritiskom na trgovine i proizvođače smanjili potrošnju i prisilili ih da nas ne varaju doslovno tako u trgovinama kada kupujemo njihove proizvode", dodaje Pavlović.
Jedno od rješenja može biti da se u trgovinama stavi oznaka na proizvode kojima je u proteklom razdoblju smanjena težinska vrijednost, jednako kako se označava i akcijsko sniženje proizvoda. U svakom slučaju, na kraju je sve na samom kupcu, hoće li ili neće kupiti određeni proizvod.
