Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini trenutačno je bez imenovanog veleposlanika, a još nije poznato kada će i tko preuzeti tu funkciju. U međuvremenu, pojedini potezi aktualne američke administracije i objave iz veleposlanstva potaknuli su pitanje hoće li buduća američka politika prema BiH biti manje intervencionistička te više usmjerena na poštivanje temeljnih demokratskih principa.
Najnovijom objavom u kojoj se ističe pravo na izražavanje mišljenja veleposlanstvo je pokazalo demokratski iskorak. Iako se čini neuobičajenim da diplomatska predstavništva komentiraju politička pitanja zemlje domaćina, američka veleposlanstva širom svijeta redovno se osvrću na aktualna društvena i politička zbivanja.
Politički analitičar i stručnjak za sigurnost dr. Gordan Radić za RTV Herceg-Bosne ističe kako je riječ o postupku koji je u skladu s temeljnim vrijednostima američkog ustavnog poretka.
„To je u sklopu demokratskih standarda. Jednostavno, Sjedinjene Američke Države su u svom Ustavu uokvirile temeljne principe i demokratske postulate da se može čuti vaš glas i onda kada je on suprotan od onoga mainstreama i vladajućih politika, pa čak i u SAD-u“, rekao je Radić.
No, praksa veleposlanstva u BiH nije uvijek bila u tom duhu. Novinar Zoran Krešić za RTV Herceg-Bosne je podsjetio na vlastito iskustvo s američkom diplomacijom u BiH, konkretno tijekom procesa imenovanja u Federalnoj televiziji, kada je njegovo javno iznošenje stavova bilo negativno komentirano iz veleposlanstva za mandata Michaela Murphyja.
„Odlučio sam reagirati, dakle napisati dvadesetak pisama; odnosno isto pismo istoga sadržaja uputiti na adrese dvadesetak kongresnika, nevladinih organizacija. Epilog te cijele priče jeste zapravo da je tadašnji američki veleposlanik u BiH, Michael Murphy, dobio 'jezikovu juhu'; da ga je nazvao čovjek iz ureda jednog američkog kongresnika koji mu je rekao da on time narušava temeljna američka prava i slobode i vrijednosti u koje oni vjeruju; prije svega prvi amandman i sloboda govora“, izjavio je Krešić.
Američkom veleposlanstvu u više navrata je zamjereno pretjerano uplitanje u unutarnje političke procese, a stanje dugotrajne političke krize u BiH za neke je potvrda da takav pristup nije dao rezultate.
„Suština demokracije je da se o svemu razgovara, da nema zabranjenih tema. Jer, zapravo, da je tako idealno kako nas uvjeravaju brojni, mi danas ne bi bili u problemu. Mi smo te probleme trpali ispod tepiha i oni su eksplodirali. Sada svi nešto, kao, pokušavaju spasiti Dayton, spasiti BiH tako što će smijeniti jednog čovjeka. Neće se time ništa riješiti. BiH će i dalje biti u problemu, a prvi i osnovni način kako bi izašli iz ove sadašnje situacije jeste zapravo da svi zajedno počnemo razgovarati i da govorimo što nam smeta“, poručio je Krešić.
Potencijalno povlačenje SAD-a iz dosadašnje politike snažnog intervencionizma moglo bi otvoriti prostor za veći unutarnji dijalog unutar BiH. U dosadašnjoj praksi, osobito kroz odluke visokih predstavnika nakon 2000. godine, srpski i hrvatski politički predstavnici nerijetko su izražavali osjećaj političke zapostavljenosti.
Dr. Gordan Radić ukazuje na to da promjene u američkoj administraciji ne znače nužno i bitne zaokrete u vanjskoj politici.
„Administracije se mijenjaju. Rekao sam da je taj dio uz predsjednika Bidena bio vezan za sasvim druge politike. Predsjednik Trump vjerojatno je baziran na neke druge politike, ali sama ta administracija ne mijenja puno svoje ciljeve vanjskih politika. E sada, što će se dogoditi nakon imenovanja novog veleposlanika ostaje nam za vidjeti“, zaključio je Radić.
Podsjećamo, administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa povukla je nominaciju Douglasa Jonesa, kojega je za veleposlanika u BiH predložio aktualni predsjednik Joe Biden. Nova osoba za tu funkciju zasad još nije predložena.
