U Mostaru je u četvrtak počeo dvodnevni program međunarodnog znanstvenog skupa ''Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva'', čiji je fokus na posljedicama pada srednjovjekovne Bosne i Huma u ruke Osmanlija. Jedan od organizatora je HKD Napredak koji je ovu godinu proglasilo Godinom kraljice Katarine, posvetivši se tako obilježavanju 600 godina od njezina rođenja.
Predsjednik HKD-a Napredak Nikola Čiča istaknuo je važnost konferencije ne samo zbog njezina povijesnog značaja, već i zbog njenog doprinosa razumijevanju današnjih izazova. Ako dobro upoznamo te prijelomne trenutke povijesti Bosanskog Kraljevstva, navodi Čiča, puno se bolje možemo suočiti s izazovima koji nas čekaju u budućnosti.
Također je naglasio da na ovoj konferenciji sudjeluje 29 izlagača iz osam europskih zemalja.
- Oni će s različitih aspekata i kritičkim pristupom sagledati ono što su bile posljedice velikog prevrata koji je donio novu civilizaciju na prostor Bosne i Hercegovine i koji je ostavio trajne posljedice koje i danas možemo vidjeti, ne samo kroz identitete koji su se razvijali na ovom području, već prije svega kroz društvene i političke posljedice, koje su i dalje prisutne u Bosni i Hercegovini – rekao je predsjednik HKD-a Napredak.
Povijesni stručnjaci će dati novi pogled i dodatno osvježiti dosadašnja saznanja o kraljici Katarini, kao i događanjima koja su uslijedila nakon pada Bosne, odnosno Bosanskoga Kraljevstva, rekla je pročelnica Studija povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dijana Pinjuh.
Voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti 'Ivo Pilar' Vinicije Lupis izrazio je zadovoljstvo pozivom na skup, posebno istaknuvši da je 1997. godine objavio rad o relikvijama svetog Luke. Zahvaljujući tom radu, 2015. godine relikvije su vraćene u franjevački samostan u Jajcu.
- Te smo godine izvršili podjelu relikvija. Riječ je o relikvijaru koji se čuvao u samostanu u Stonu, gdje je kraljica Katarina, bježeći, ostavila relikvije Franjevcima. Relikvijar je dao izraditi Bonifacije Drakulica, jedan od najvećih hrvatskih franjevaca, koji je triput bio kustos Svete zemlje i obnovio Kristov grob - pojasnio je Lupis.
Naglasio je važnost povratka na ovakve teme i prikupljanja novih spoznaja. Skupovi poput ovog omogućuju da se te spoznaje, kako je rekao Lupis, objedine i približe javnosti, posebno u kontekstu još nezavršenih procesa nacionalne integracije određenih naroda. Lupis je istaknuo da Hrvati smatraju kraljicu Katarinu svojom kraljicom i Kraljicom Bosne, te podsjetio da su mnoga današnja hrvatska naselja, od Gradišća do Italije, nastala zbog bijega pred osmanskom okupacijom.
- U razdoblju od 15. do 17. stoljeća formirala se etnička slika hrvatskog naroda kakvog danas poznajemo – rekao je Lupis.
Izvanredni profesor Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku na skupu je govorio o jednome dijelu Katarinina života, odnosno njezinom bijegu iz Bosne i zakloništu u Dubrovniku 1463. godine.
- Specifično je to da su Dubrovčani bili u prijateljskim odnosima s Kosačama i s kraljevskom obitelji, ali s druge strane bili su pod nadzorom Osmanskog carstva, tako da su na jedan način ekvilibrilali između Osmanlija i kraljevske obitelji Kosača i Tomaševića. Tako da su nju u Dubrovniku smjestili, malo riskirajući. Ona je četiri mjeseca bila malo u gradu, malo na otocima oko Dubrovnika – pojasnio je Marić.
Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Željko Peković na skupu je posebno istaknuo obnovu Starog mosta, prilikom koje su otkriveni tragovi starijih urbanih struktura i mostova, uključujući najranije prijelaze preko Neretve na tom mjestu.
- U početku je to bila žičara, zatim viseći i drveni most, a 1566. godine izgrađen je kameni most koji smo sačuvali do danas, u replici - objasnio je Peković.
On je dodao kako Neretva presijeca Hercegovinu, stvarajući prirodnu barijeru za prelazak, dok su ljudi i roba oduvijek morali prelaziti rijeku, bilo na jugu kod Počitelja ili na sjeveru kod Konjica.
- Negdje na sredini Hercegovine, gdje su obale relativno blizu, najraniji prijelaz izgleda da je bio putem žičare. Arheološka istraživanja su otkrila elemente visećeg i drvenog mosta, kao i drvene dijelove koje smo precizno datirali u pojedina desetljeća 11., 13. i 14. stoljeća - pojasnio je Peković.
Organizator dvodnevnog skupa su HKD Napredak i Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, suorganizatori su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Institut za istraživanje migracija u Zagrebu. Pokrovitelj skupa je Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, a medijski pokrovitelj je Federalna novinska agencija.
