Uzavrele političke tenzije u BiH gotovo da ne posustaju. Milorad Dodik je u prvostupanjskoj presudi osuđen zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika, a još prije toga svjedočili smo pucanju odnosa unutar državne koalicije između SNSD-a i stranaka Trojke. Nakon presude Dodik je krenuo s radikalnim potezima kroz zakonsko izglasavanje nepriznavanja rada državnih pravosudnih i sigurnosnih tijela na teritoriju Republike Srpske što posljedično može izazvati i mnoge druge, potencijalno opasne procese. Krize u BiH su česta pojava, ali ova aktualna izgleda kao najveća posljednjih godina.
"Svaka politička kriza ako se želi, može se završiti pozitivno samo kroz kompromis i dijalog. Nažalost, u ovom trenutku dijalog u Bosni i Hercegovini je daleko od onih koji promoviraju različita politička stajališta u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH, pa čak i ljudima koji su zainteresirani za politiku i koji podržavaju određene političke stranke", kazao je politolog Marko Lucović.
Prošli tjedan oštra poruka prema Dodiku stigla je od američkog državnog tajnika Marca Rubia, međutim poznati pravnik Luka Mišetić je iščitao još jednu važnu poruku i prema dijelu političkog Sarajeva.
"Nije mala stvar, što je Trumpova administracija u Vijeću sigurnosti izjavila da se BiH "sastoji od dva entiteta i Distrikta Brčko, kao i tri konstitutivna naroda". Dok je Dodik sigurno dobio šamar od SAD-a, dobili su i oni koji žele uskratiti prava Hrvatima kao konstitutivnom narodu", objašnjava novinar i politički analitičar Darko Mršić.
Novinar iz Slovenije Darko Mršić Dodikovu alternativu ocijenjuje kao još radikalniju i dodaje kako bošnjačka politika kao i pojedini mediji koriste i ovu priliku sukoba s Dodikom kako bi ocrnili Hrvate i njihovu vodeću politiku.
"Imamo primjere gdje kreatori javnog mišljenja i političkih stajališta u bošnjačkoj javnosti čak i ovaj sukob s Miloradom Dodikom koriste i nikad ne zaborave propustiti ubaciti unutra Dragana Čovića, HDZ, HNS, federaliste kao da to nije autentična politika Hrvata u BiH", kazao je.
No, isto tako koliko god su međunarodni akteri u Bosni i Hercegovini u prošlosti poticali određene reforme, toliko su svojim potezima znali dodatno zatrovati nacionalne odnose. Stoga naši sugovornici smatraju kako u budućnosti treba preispitati ulogu Ureda Visokog predstavnika, pogotovo jer je isti donosio odluke suprotne interesima Hrvata koji su najviše orijentirani prema euroatlantskim integracijama.
"S jedne stranke radikalnim centralističkim pristupm rušenja tog modela federalizma i konsocijacije, s druge strane kao kontra odgovor toj politici je politika separatizma, imamo tu treću stranu koja je najbliže principima Daytonskog sporazuma, a koja ima najmanje podrške svih ovih godina djelovanja OHR-a u BiH", mišljenja je Mršić.
"Stranci koji totalno ne razumiju politička zbivanja u BiH dođu ovdje, zarađuju solidne plaće, nemaju koncept djelovanja kakav bi trebao biti i onda dođe do nezadovoljstva. Institucija Visokog predstavnika u BiH je daleko više naštetila narodiam u BiH nego što je donijela dobra. To pitanje treba postaviti na stol i razgovarati kakav bi se kompromis mogao postići da se to riješi te da političke nacije u BiH počnu normalno funkcionirati", dodao je Lucović.
U idućem razdoblju Bosna i Hercegovina bi se mogla naći u zajedničkom talačkom zagrljaju Dodikovih radikalnih poteza, poprilično nepromišljenih poteza međunarodne zajednice te strasti bošnjačke politike za političkim odstranjivanjem Milorada Dodika sa scene. No, isto tako ključno pitanje za sve navedene aktere je što ako ovakva kriza potraje do izbora iduće godine, a Dodik i njegov SNSD budu ili ne budu opet nezaobilazan partner u vlasti?
Više u prilogu:
