Poruke čelnika nakon 3. zajedničke sjednice između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu bile su uglavnom afirmativnog karaktera. Razgovaralo se o brojnim temama od zajedničkog interesa za obje zemlje, kao i o nekim otvorenim pitanjima koje opterećuju međusobne odnose. Analitičari ovu sjednicu ocjenjuju kao važan korak u podizanju odnosa dviju susjednih zemalja na još veću razinu.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska kao susjedne zemlje moraju razgovarati i surađivati. A svježe održana zajednička sjednica Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu mogla bi simbolično predstavljati početak podizanja kvalitete svih međusobnih odnosa. Od svih točaka analitičari kao pozitivne ocjenjuju spremnost Hrvatske za pomoć BiH pri europskom putu te konkretne dogovore oko brojnih infrastrukturnih projekata.
Hrvatskoj je iznimno važno pitanje donošenja novog pravednog Izbornog zakona u BiH. Ta tema nije bila uvrštena kao posebna točka zajedničke sjednice, no i Krišto i i Plenković su potvrdili kako se i o tome razgovoaralo. Naši sugovornici ključnu ulogu za konačno rješavanje ovoga pitanja vide u strankama Trojke koje u novoj vlasti zastupaju bošnjačku komponenntu.
Pitanje odlagališta nuklearnog otpada koje Hrvatska planira graditi na Trgovskoj gori blizu granice s BiH, već duže vrijeme se problematizira u bh. javnosti. Hrvatski premijer je istaknuo kako je to odlagalište niske i srednje radioaktivnosti i da ne bi trebalo nikoga ugrožavati, iako se struka po ovom pitanju tek treba očitovati. Prema Šutalovom mišljenju ovaj problem je umjetno stvoren.
Bilo kako bilo, naši sugovornici ističu kako bi Hrvatska kao i do sada trebala ostati važan partner Bosni i Hercegovini. A Bosna i Hercegovina unutar sebe mora razriješiti svoje političke odnose kako bi postala kredibilan kandidat za članstvo u Europskoj uniji, ono što Hrvats ka je već 10 godina.
