Tjedan je borbe protiv antimikrobne otpornosti, odnosno otpornosti bakterija na djelovanje antibiotika koje steknu prilikom učestalog unosa lijeka. Antibiotici se u organizam, osim kroz liječenje, unose i kroz antibioticima tretirane prehrambene proizvode. Rastom antibiotske otpornosti, lijek prestaje djelovati te je potrebno proizvesti novi antibiotik. Proces proizvodnje, osim što traje dugo, također je vrlo skup.
Antibiotska otpornost globalan je problem. U više od 40% slučajeva od 2018. do 2023. godine utvrđeno je da se otpornost uslijed prekomjernog unosa antibiotika povećala.
Lijek se ne smije uzimati bez recepta, ali upravo na taj način većina osoba u Bosni i Hercegovini kupuje lijek. Pokušali smo kupiti lijek bez recepta u jednoj od mostarskih ljekarni, ali bezuspješno. No to ne znači da ga je nemoguće dobiti. Prema prošlogodišnjem istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, čak 12% ispitanika u BiH antibiotike koristi bez recepta.
"Pacijenti trebaju znati da antibiotik nije lijek koji pomaže u virusnim infekcijama, koji može smiriti nekoga, koji može umanjiti nekakvu grlobolju ili neke druge tegobe koje su vezane za uzročnike poput različitih virusa", tvrdi Prof. dr. Svjetlana Grgić, predstojnica Klinike za infektivne bolesti SKB-a Mostar
Ukoliko se ista skupina antibiotika koristi više puta dolazi do povećavanja stupnja otpornosti. Upravo otpornost dovodi do potrebe za proizvodnjom novog antibiotika.
"Može se dogoditi da neke najobičnije bolesti koje su bile izlječive prije 10-ak godina, sad se dovode u pitanje mogu li se izliječiti", kaže dr. sc. Sanin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH.
Proces izrade novog antibiotika može trajati najmanje 10 do 15 godina te je samim tim iznimno skup.
"Farmaceutske kuće ne žele razvijati lijek jer se previše novca ulaže. Generalno je poruka da se smanji upotreba antibiotika, odnosno da se koriste samo kad to iziskuje slučaj", dodaje Sanin Tanković.
"Počinje sve od potrage jedne nove molekule koja će biti djelotvorna na bakterije, to nije tako lako, ona može biti bilo gdje", objašnjava Svjetlana Grgić.
"Slijedi proces testiranja molekule na životinjama, a potom i na ljudima. Onda slijedi odobrenje i regulacija na tržištu, a i taj proces je iznimno dug, osobito u FBiH", dodaje Svjetlana Grgić.
Antibioticima svakako treba liječiti bakterijske infekcije, ali je potreban izniman oprez. Liječnici poručuju, sada čuvajmo antibiotike, kako bismo sačuvali i buduće zdravlje.
Više u prilogu:
