Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine će na žurnoj sjednici koja je počela u Sarajevu razmatrati Prijedlog zakona o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.
Predsjedništvo je ovaj dokument uputilo u parlamentarnu proceduru sa zahtjevom za razmatranje po žurnom postupku, što znači bez mogućnosti bilo kakvih izmjena.
Vijeće ministara BiH je na sjednici u Mostaru 4. srpnja utvrdilo nacrt, a potom je Predsjedništvo BiH dan kasnije, na sjednici 5. srpnja, utvrdilo i Prijedlog zakona o proračunu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа 2024. gоdinu i kao ovlašteni predlagač ga uputilo Pаrlаmеntаrnој skupštini BiH nа razmatranje i usvajanje.
Zastupnici bi trebali razmatrati i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Vijeće ministara BiH je većinom glasova utvrdilo u novom tekstu prijedlog ovog zakona. Izmjenom zakona pomjera se rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka ро izvještajima do 28. veljače 2025. godine, umjesto ranije definiranog 23. ožujka 2024. godine.
Na ovaj način želi se omogućiti neometan rad pravosuđa u BiH, te u potpunosti uspostaviti funkcionalan sustav provjere izvještaja o imovini koji će ojačati integritet nosilaca pravosudnih funkcija u BiH.
Na dnevnom redu bi trebao naći i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji su predložili zastupnici Saša Magazinović, Predrag Kožul, Sabina Ćudić i Nihad Omerović, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Šef Kluba zastupnika SDP-a BiH u Zastupničkom domu Saša Magazinović je, kao jedan od potpisnika prijedloga zakona, izjavio da su u proteklih nekoliko mjeseci vođene aktivnosti na izradi izmjena Zakona o javnim nabavkama koje će rezultirati rješavanjem problema profesionalnih žalitelja.
- U tom periodu smo se uvjerili da zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama u smislu izjavljivanja neosnovanih žalbi idu toliko daleko da se može reći da je ova pojava postala uzrok brojnih negativnih pojava kao što je zaustavljanje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatka lijekova i medicinske opreme, sprečavanje opremanja sigurnosnih agencija i slično - kazao je Magazinović.
Zbog toga, dodao je on, nije čudno što neke od državnih agencija smatraju da se radi i o sigurnosnom pitanju.
- Veliki broj kompanija se također žalio na ovu pojavu koja opstruira gospodarstvenike širom države. Činjenica da postoje kompanije koje tijekom godine ulažu više desetina, a neke i više stotina žalbi, te da se radi o kompanijama koje se isključivo time bave, alarmantno je saznanje koje zahtijeva reakciju institucija - istaknuo je Magazinović.
