Sastanak, čiji su sudionici bili predstavnici Vijeća za provedbu mira (PIC), kao i čelnici klubova zastupljenih u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH te predstavnici oporbe iz Republike Srpske, završen je večeras.
Sudionik sjednice bio je i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.
Stranački predstavnici iz Bosne i Hercegovine okupili su se na poziv Schmidtova zamjenika Louisa Crishocka.
Jedna od sudionica, Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke, izjavila je novinarima po završetku sastanka da je tema bila 30. godišnjica Daytonskog sporazuma i, u tom kontekstu, sljedeći koraci Bosne i Hercegovine te zakonodavne mogućnosti u narednih deset mjeseci.
– Ono što je važno naglasiti jest da su prisustvovali predstavnici svih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH osim vladajućih iz Republike Srpske predvođenih SNSD-om. Na sastanku sam istaknula da su inače najglasniji upravo oni koji se nisu ni pojavili, pa očekivati da ti ljudi budu nositelji europskog puta BiH predstavlja trijumf nade nad iskustvom, ali ne samo to nego i izuzetno opasnu pretpostavku koja ni na koji način ne može opstati. Mi iz Naše stranke, a vjerujem da mnoge kolege dijele ovo mišljenje, nećemo tolerirati da građanima BiH – kako Federacije, tako i Republike Srpske te Brčko distrikta – jedna stranka, SNSD, otme europsku perspektivu – započela je Ćudić.
– Mislim da su i prethodni izbori, a i sljedeći 2026. godine, referendum o pitanju za građane, prvenstveno Republike Srpske: žele li živjeti u siromaštvu, otplaćivati stotine milijuna maraka koncesijskih dugova Vlade RS; žele li blokirati perspektivu svojoj djeci kako bi punili džepove SNSD-u ili ćemo se napokon okrenuti Europi? Mislim da prozor nije zatvoren, imamo dva zakona, inzistirat ćemo da ih uputimo, kao što sam naglasila i na sastanku Vijeća za provedbu mira, iscrpit ćemo svaki mehanizam da zaustavimo ovu blokadu uključujući Parlamentarnu skupštinu BiH odnosno Zastupnički dom, u koji ćemo uputiti ova dva zakona i ponovno staviti na test sve stranke u BiH, ali i HDZ – u kontekstu toga hoćemo li deblokirati europski put za sve građane Bosne i Hercegovine. Borit ćemo se do posljednje kapi – rekla je Ćudić.
Poruka sa sastanka jest osjećaj hitnosti i da se „prozor koji se otvorio Bosni i Hercegovini zatvara, odnosno da neće ostati vječno otvoren“, što podrazumijeva nužnost poduzimanja svih potrebnih koraka.
Saša Magazinović iz Socijaldemokratske partije BiH, također sudionik večerašnjeg sastanka, rekao je da su domaći sudionici poručili kako će iskoristiti sve mogućnosti da zaobiđu one koji blokiraju procese, uključujući mogućnost sazivanja hitne sjednice Zastupničkog doma na kojoj će biti zakoni – predloženi ovog puta od zastupnika – koji su blokirani u Vijeću ministara BiH.
Izostanak SNSD-a sa sastanka zapravo potvrđuje da glavni pregovarač za BiH ne bi trebao biti iz te stranke jer bi to bila osoba koja danas ne bi razgovarala s brojnim međunarodnim predstavnicima koji su bili prisutni u najboljoj namjeri, ističe Magazinović.
Također, prema njegovim riječima, važna tema sastanka bila je državna imovina na način kako omogućiti da infrastrukturni projekti ne trpe zbog nepostojanja državnog zakona o imovini, sukladno nalogu državnog suda. Misli se i na Koridor Vc, gdje su se nedavno pojavili problemi, kao i na izgradnju južne plinske interkonekcije, strateški važnog projekta.
Po Magazinovićevoj izjavi, razgovaralo se i o integritetu izbornog procesa, što je povezano sa Zakonom o javnim nabavama te izmjenama kaznenog zakonodavstva, kako bi oni koji su dosad nekažnjeno prisvajali državni novac bili procesuirani.
– Samo jedno glasanje dijeli nas od toga da zakon bude usvojen, a to je zapravo povezano s pričom o integritetu izbornog procesa jer veliki novac koji se ukrade kroz javne nabave završava u izbornim kampanjama i služi za kupovinu glasova, što je pitanje integriteta izbornog procesa – rekao je Magazinović, između ostalog.
Izražena je nedvosmislena podrška Uredu visokog predstavnika, kao i progresivnim projektima poput spomenutih zakona. Pitanje hitnosti provijavalo je u svim raspravama, kazao je također.
Bilo je riječi i o važnosti ostanka OHR-a u BiH, što je naglasio veliki broj predstavnika političkih stranaka.
Šerif Špago iz Stranke demokratske akcije rekao je novinarima da se na sastanku razgovaralo o europskom putu BiH i mogućnosti da do sredine tekućeg mjeseca budu ispunjene tri obveze – usvajanje zakona o VSTV-u, zakona o sudovima te imenovanje glavnog pregovarača.
Bilo je pitanja vezanih za integritet izbornog procesa, državnu imovinu, funkcioniranje BHRT-a te blokadu rada državnih institucija od strane SNSD-a.
– Uspjeli smo upoznati predstavnike PIC-a o svim tim detaljima, a posebno me obradovalo što su se predstavnici utjecajnih zemalja u PIC-u raspitivali o našem viđenju rješavanja pitanja državne imovine, posebno u kontekstu problema vezanih uz javne investicije – izgradnju puteva, autocesta i drugih potrebnih objekata. Osnovno pitanje je može li parlamentarna većina osigurati usvajanje, do sredine mjeseca, zakona o VSTV-u, o sudovima te imenovanje pregovarača. Pojedini predstavnici parlamentarne većine izrazili su optimizam, no tog optimizma svjedoci smo još od ožujka 2024., a ništa nije urađeno, iako bih volio da jest jer bi to značilo napredak BiH na europskom putu – kazao je Špago.
Prema njegovim riječima, predstavnici međunarodne zajednice nisu komentirali, nego postavljali pitanja o onome što ih zanima, primjerice kada je jedan domaći sudionik predložio da se visoki predstavnik angažira u donošenju privremenog rješenja za BHRT dok se ne riješi pitanje duga RTRS-a. Gosti su uglavnom slušali, zapisivali prijedloge, a što će točno biti uključeno u zaključke PIC-a, tek će se vidjeti, zaključio je Špago.
Nihad Omerović iz Naroda i Pravde rekao je da je ovaj široki sastanak okupio i veliki broj ambasadora europskih zemalja i SAD-a.
Po njegovim riječima, sastanak je posebno važan zbog precizno definiranih rokova za ispunjavanje preostala tri ključna uvjeta kako bi bio definiran pregovarački okvir za BiH i kako bi bilo otvoreno pregovaranje po poglavljima, odnosno uključivanje u proces bespovratnog pristupanja europskoj zajednici.
– U svom izlaganju jasno sam istaknuo nositelje blokada reformskih procesa. Kao dokaz naveo sam današnju sjednicu Vijeća ministara BiH, na kojoj su ministri iz SNSD-a iskoristili etničku blokadu svojim nedolaskom, čime su onemogućili raspravu i glasanje o jednom od preostala tri europska prioriteta. Rješenje je jednostavno – ako HDZ prestane sa sustavnom podrškom SNSD-u i imenuje ministra sigurnosti, za čiji je prijedlog potpise dalo 19 zastupnika, uklonili bismo taj element blokade u Vijeću ministara i Zastupničkom domu. Naravno, zamolili bismo i visokog predstavnika da, imajući u vidu kršenje Ustava BiH, svojom odlukom onemogući blokade koje su evidentne u Domu naroda – rekao je Omerović.
On tvrdi da je osobno ukazao visokom predstavniku na potrebu hitnog djelovanja vezano uz pitanje državne imovine.
Proces donošenja sustavnog zakonskog rješenja o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom izuzetno je složen i dugotrajan, no funkcionalna upotreba te imovine može se omogućiti na više načina – mogu je koristiti i niže razine vlasti sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji, s tim da država BiH ostaje vlasnik, rekao je Omerović.
Posebno je istaknuo nemogućnost realizacije hitnih infrastrukturnih projekata na lokacijama koje imaju status državne imovine.
Napomenuo je da u Tuzlanskom kantonu, otkuda dolazi, nije moguće realizirati nijedan veliki prometni projekt jer sve trase prolaze parcelama sa statusom državne svojine.
Visoki predstavnik može, ako želi, dodatnim tumačenjem ranije odluke o zabrani raspolaganja omogućiti nižim razinama vlasti da određene dijelove državne imovine – ali samo za izgradnju infrastrukturnih objekata – stave u upotrebu, uz uvjet da nakon izgradnje budu evidentirane u katastru kao državna imovina, zaključio je Omerović.
