atica hrvatska obilježila je u utorak svoj dan, a tom je prigodom predstavljena monografija potpredsjednika Matice hrvatske Marija Jareba "Hrvatski nacionalni simboli: Postanak, razvoj, uporaba i kontroverze".
Predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran u prigodnom je govoru istaknuo kako Matica, najstarija hrvatska kulturna institucija te čuvarica i graditeljica hrvatske povijesti i identiteta, danas slavi svoj 183. rođendan. Matičari su od 10. veljače 1842., kad je osnovana Matica do danas dijelili sudbinu svojega hrvatskog naroda u njezinim slavnim i blistavim trenutcima, ali i jednako tako u onim teškim i punim kušnja, ocijenio je.
Novi naraštaji matičara nisu se zadovoljavali tek time da budu čuvari tradicije nego su željeli biti graditeljima budućnosti hrvatskoga naroda, rekao je Gavran i podsjetio da su promišljanje i osmišljavanje moderne Hrvatske počeli upravo matičari jer su oni osnivali kulturne, gospodarske i znanstvene institucije.
Sudjelovali smo, istaknuo je, u ključnim područjima stvaranja i čuvanja našega materijalnog i duhovnog identiteta. Snaga Matice hrvatske, smatra, izvire iz esencijalne i autentične povezanosti s hrvatskim narodom.
Napomenuo je kako je u želji da otvori neovisnu, objektivnu i dobronamjernu scenu za kritičko promišljanje naše društvene stvarnosti, Matica danas na svoj rođendan pokrenula portal misao.hr sa željom da taj portal doprinese obogaćenju hrvatske medijske scene.
Nastojali smo od svoga osnutka čuvati sve naše institucije, rekao je Gavran i dodao kako bez snažnih institucija nema ni snažne nacije niti sigurne, uspješne i moderne države.
Ocijenio je kako danas svjedočimo geostrateškom i kulturološkom preslagivanju koje će bez sumnje imati izravne refleksije i na naš život. Naša sloga i naše institucije jedini su čvrsti oslonac naše nacije, zdravoga društva i sigurnosti građana, rekao je i naglasio kako treba učiniti sve potrebno da naše institucije i naša domovina budu što spremnije za prolazak kroz ovo zahtjevno razdoblje.
Analitička studija koja pridonosi boljem razumijevanju hrvatske povijesti u posljednjih pola tisućljeća
Glavni urednik knjige Luka Šeput istaknuo je kako Jarebova knjiga već kao estetski predmet privlači pozornost. Sadržaj knjige iznimno je bogat, a otkriva priču o hrvatskoj političkoj prošlosti prikazanu na primjeru nacionalnih grbova i zastava, rekao je Šeput i dodao kako je autorov prikaz sveobuhvatan, a seže od razdoblja kasnoga srednjeg vijeka do modernoga hrvatskog političkog osamostaljenja.
Naglasio je kako se na primjeru nacionalnih simbola hrvatske prošlost od srednjega vijeka do danas pokazuje kao mukotrpna borba za očuvanje vlastitoga naroda i njegove političke autonomije.
Nije li upravo sjećanje i svijest o tome da je Hrvatska u neko davno doba bila samostalan i snažan politički entitet, zapravo kroz sva ta nemila stoljeća podupirala i hranila vjeru da je to opet moguće ostvariti, naglasio je Šeput.
Ocijenio je kako ova knjiga pokazuje da svjedočimo o očiglednom kontinuitetu težnje za samostalnošću, koja uvijek nije uspjela izbiti na površinu, ali je svejedno negdje u dubinama kuljala, a konačno snažno provalila u naše vrijeme kad ju se više nije moglo ugušiti i potisnuti.
Po riječima povjesničara Hrvoja Kekeza knjiga je sveobuhvatna analitička studija povijesti hrvatskih grbova i zastava od njihova postanka do suvremenosti.
Opsežna i bogato ilustrirana knjiga uvelike pridonosi boljem razumijevanju hrvatske povijesti u posljednjih pola tisućljeća, napomenuo je i dodao kako doprinosi i spoznaji veza između propagande, emocija i njihovog utjecaja na nacionalni identitet.
U sklopu Dana Matice hrvatske ispred Male dvorane postavljena je i prigodna izložba "Početci Matice hrvatske", koju je priredio Stjepan Sučić.
