Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova demantiralo je izvješće koje je objavio portal The Guardian, navodeći da hrvatska granična policija spaljuje osobne predmete i dokumente migranata koji pokušavaju ući u EU, nakon čega ih nasilno vraća u BiH.
Događaji koje navodi The Guardian nisu potvrđeni, a čak ni Neovisni mehanizam nadzora nije zaprimio nikakvu prijavu te nema saznanja o navodnim događajima, ističe MUP u priopćenju.
U izvješću koje je objavila humanitarna organizacija No Name Kitchen (NNK), a prenio The Guardian, piše da hrvatska granična policija spaljuje odjeću, mobitele i putovnice migranata koji pokušavaju ući u EU, nakon čega ih nasilno vraća u BiH.
U izvješću su priložene fotografije spaljenih stvari te svjedočanstva o seksualnom nasilju i premlaćivanju, a The Guardian piše kako granična policija mnoge migrante pretražuje, pljačka i nasilno vraća natrag u BiH, ''gdje tisuće tražitelja azila ostaju zarobljeni na niskim temperaturama''.
Hrvatski MUP u demantiju naglašava da je hrvatska policija još od 2016. godine suočena s optužbama u vezi postupanja prema migrantima ''jer dosljedno provodi mjere zaštite vanjske granice EU i sprječava nezakonite ulaske''.
''Tvrdnja da je zaštita državne granice u suštini „pushback“ je vješta manipulacija koja nema uporište ni u nacionalnim niti u europskim propisima, a osobito ne u dijelu koji se odnosi na postupanje policije na samoj vanjskoj granici EU kada uoče osobe koje pokušavaju nezakonito ući. Hrvatska policija nikada nije provodila tzv. „pushback“, nego zakonite postupke i obveze u skladu sa Šengenskim zakonikom'', navodi MUP.
U hrvatskom MUP-u ističu da policija omogućava pristup sustavu međunarodne zaštite svim osobama koje to žele, a ušle su u RH, ili takvu namjeru iskažu na graničnom prijelazu, a tome u prilog govore podaci o izraženim namjerama za međunarodnu zaštitu.
Prema navodima hrvatskoga MUP-a, u 2022. godini izražene su 12.872 namjere, a u 2023. godini 68.114 namjera. Dodaje i da je u Ministarstvu na više razina razrađen sustav unutarnjeg nadzora zakonitosti rada policijskih službenika, a sve pritužbe prolaze kroz više faza provjera.
''Ministarstvo unutarnjih poslova ima nultu stopu tolerancije na eventualna nezakonita postupanja policijskih službenika te nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika prema migrantima i snažno to osuđuje'', navodi MUP.
Nastavno na postupanje policije u vezi slučajeva koje navodi The Guardian, MUP napominje da je RH prva zemlja koja je uvela Neovisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika, pokazavši transparentnost policijskog postupanja pa svi događaji mogu biti i neovisno ispitani.
Taj mehanizam, pojašnjava MUP, uspostavljen je u suradnji s Europskom komisijom, a ima za cilj poslužiti kao efektivni neovisni nadzor postupanja policije prema nezakonitim migrantima i tražiteljima međunarodne zaštite te kao model svim državama članicama EU za uspostavu monitoringa na vanjskoj granici u okviru Pakta o migracijama i azilu, a prvi je i jedini takav u EU.
Vezano uz optužbe o seksualnom napadu, u MUP-u navode da je ''potpuno neshvatljivo da bi se takav događaj dogodio, a da se to odmah ne prijavi policiji, s obzirom na to da u tom slučaju imamo žrtve navodnog kaznenog djela i možemo provoditi kriminalističko istraživanja svih navodnih događaja''.
Ministarstvo dodaje da takve prijave dobiva s velikim vremenskim odmakom od humanitarnih organizacija i nevladinih udruga kada je puno teže istraživati navodne događaje. Nadodaje i da su takve prijave zaprimljene najčešće u BiH i to od migranata koji su do sada više puta protuzakonito pokušali ući u RH, ali su u tome odvraćeni od strane hrvatske policije.
''U prijavama nema identifikacijskih podataka navodnih žrtava, a u velikoj većini niti bar približnog mjesta i vremena kada se navodni incident dogodio'', stoji u priopćenju u kojem se ističe da su nadležne službe, unatoč šturim podacima, provjeravale svake prijave kako bi se utvrdilo je li policijsko postupanje sukladno zakonu.
Međutim, često zbog oskudnih informacija, saznanja nije moguće provjeriti ili je provjeravanje znatno otežano, pojašnjava MUP, dodajući da je rok od jednog dana, koji je Ministarstvu postavio The Guardian za odgovor, prekratak da bi od granične policije BiH dobilo provjeru je li takav događaj prijavljen policiji i imaju li oni kakvih saznanja.
''Zbog toga pozivamo novinare i druge osobe koje imaju informacije o ovim i drugim događajima, da jave nama ili neovisnim tijelima poput Neovisnog mehanizma nadzora i pučke pravobraniteljice, kako bismo mogli dodatno provjeriti navedene navodne događaje'', priopćio je hrvatski MUP, prenosi Hina.
Iz hrvatskog MUP-a ističu da na području BiH krijumčarske skupine koje vodi migrantska populacija, uglavnom Afganistanci, učestalo tuku i oduzimaju stvari od migranata pa čak i otimaju migrante i od njihovih obitelji traže otkupnine kako bi ih pustili da idu dalje.
Također nadodaju da u posljednje vrijeme dolazi i do sukoba suprotstavljenih krijumčarskih skupina, pucanja automatskim oružjem i ubojstava, sve na području BiH, a slučajevi su dokumentirani od BiH vlasti i medija. Ističu i da migranti često ne prepoznaju tko su napadači u tim slučajevima i gdje su mjesta napada s obzirom na to kako je riječ o uskom pograničnom području.
U dosadašnjoj praksi hrvatska policija je zabilježila brojne slučajeve lažnih prijava, kao i ozljeda koje su najčešće nastale nesretnim slučajem i u međusobnim fizičkim obračunima migranata, stoji u demantiju MUP-a RH na pisanje The Guardiana.
Vezano uz optužbe da hrvatska policija spaljuje stvari oduzete migrantima, MUP pojašnjava kako migranti, prilikom pokušaja nezakonitih prelazaka granice, ostavljaju i odbacuju osobne stvari i stvari koje nose sa sobom, a ponekad ih i uništavaju kako bi otežali identifikaciju, jer kao tražitelji međunarodne zaštite žele izbjeći vraćanje iz drugih država članica u RH koja nije zemlja njihovog odredišta.
MUP naglašava da to potvrđuje i istraživanje IOM-a u kampovima za migrante u Bosni i Hercegovini koje je pokazalo da migranti ne žele ostati u RH, nego zlouporabljuju sustav traženja azila kako bi, slobodom kretanja koju onda imaju, neometano došli do države članice u kojoj žele boraviti.
''Također, oduzimanje mobitela i stvari je nešto što migranti govore kao dio svoje priče u svim državama članicama na vanjskoj granici, a u RH to je lako provjerljivo kao neistinito, jer svi migranti sa sobom u prihvatilištima imaju barem jedan mobitel'', stoji u priopćenju.
