Moje ocjene o situaciji u Srbiji sada su izoštrenije, ali je dobro - bez obzira što su razlike ostale - da je uspostavljen dijalog, izjavio je u srijedu u razgovoru za Hinu izvjestitelj Europskog parlamenta Tonino Picula, sumirajući svoj trodnevni posjet Beogradu i Novom Sadu, bez previše optimizma da je moguć brži napredak Srbije u eurointegracijama.
Prikupio sam vrlo vrijedne informacije razgovarajući direktno s ljudima koji su protagonisti političkog i društvenog života. Sigurno je da su moje ocjene izoštrenije, a dobio sam i potvrdu nekih svojih ranijih dojmova i sigurno je da će to utjecati na dalju pripremu izvještaja, rekao je Picula.
On je prethodna tri dana boravio u prvom posjetu Srbiji otkad je u listopadu imenovan izvjestiteljem EP-a, ali su izostali neki susreti - s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerom u ostavci Milošem Vučevićem, te šefom diplomacije Markom Đurićem.
"Razgovor im je bio ponuđen, ali oni to nisu prihvatili, no - ja sam razgovarao s predstavnicima i parlamentarne koalicije vladajućih stranaka, te s predsjednicom parlamenta, što mi je bilo dovoljno da kompletiram poziciju vlasti u Srbiji. To što neki nisu prihvatili, naprosto, nije na meni - ja sam čovjek dijaloga, oni su očito procijenili da ta vrsta komunikacije njima ne treba što je, mislim, propuštena prilika", ocijenio je Picula.
Na upit da li se u Vučićevim ocjenama kako se "može žaliti Bruxellesu i upravi vodovoda" što ga nije primio na razgovor čita osobno stajalište njemu ili i kao poruku Europskoj uniji, Picula je rekao da je "arogancija uvijek oblik nesigurnosti".
"Što je arogancija izraženija - to je onaj koji se njome služi nesigurniji. Srbijanski predsjednik ima mnogo razloga da se osjeća nesigurno - prema tome, ta me njegova ocjena ne čudi, s obzirom na stanje u zemlji, a Srbija je trenutno na žalost - to moram naglasiti - na žalost, visoko polarizirana zemlja i prolazi kroz ozbiljne političke krize", istaknuo je Picula.
Dodao je da se pozicija EP-a zna i da je uvijek davao "podršku procesu proširenja".
"Srbija je najveća i najutjecajnija zemlja na zapadnom Balkanu i EP pruža ruku, a hoće li ta ruka biti prihvaćena od visokih državnih dužnosnika Srbije - to, naprosto, više govori o njima", ocijenio je Picula.
On je kao ključne probleme ponovno istaknuo vladavinu prava, podsjetivši da "taj problem svakako nije izmišljotina Tonina Picule i da se on nije pojavio iz ničega danom imenovanja za izvjestitelja EP-a" jer i svi raniji izvještaji o Srbiji njegovih prethodnika, "reflektirajući se na papire Europske komisije, govore o problemu vladavine prava".
"To je jedna žalosna konstanta kada govorimo o ocjeni stanja u Srbiji", istaknuo je Picula dodajući i problem borbe protiv korupcije koji također "nije izmišljotina Tonina Picule kao hrvatskog zastupnika u EP-u" jer će to isto reći i ljudi koji na ulicama već mjesecima prosvjeduju "zato što korupcija nagriza samo tkivo zemlje".
Podsjetio je da su i u ranijim dokumentima EU-a istaknuti problemi nedostatne borbe protiv organiziranog kriminala, zatim sloboda štampe - tiska i medija općenito.
"Za razliku od mnogih država gdje tabloidi predstavljaju manje ozbiljno i zabavno štivo - oni u Srbiji predstavljaju sredstvo političkih obračuna i stvaraju ozbiljnu asimetriju u mogućnostima različitih slojeva društva i političkih opcija da imaju jednaka pristup informacijama koje su ljudima neophodne", navodi Picula.
Takvi mediji su, dodaje, vjerojatno jedan od razloga što je "politička svijest na toj razini da im je lako moguće prodati priču o velikom prijateljstvu s Rusijom koja je politički rival EU-a ili sa nekim drugim geopolitičkim rivalima poput Kine".
"I tu se postavlja pitanje - da li Srbija doista ima europsku orijentaciju. Ja to pitanje postavljam jer ima dosta činjenica da EU ovdje ne uživa naročitu popularnost. Ali - da budem potpuno otvoren - to je jednako tako i pitanje za EU, premda je činjenica da se mnoge obrve dižu u europskim institucijama kad se očita ta bliskost Srbije s režimom Vladimira Putina uz prisutnost Kine kao jednog od geopolitičkih rivala EU-a", rekao je Picula.
On je ukazao i na stagnaciju u normalizaciji odnosa s Prištinom, uz ocjenu da "tu obje strane kalkuliraju", ali da se to "mora popraviti" jer i Beograd i Priština izostankom dogovora sebi blokiraju europske integracije.
"Sijaset je pitanja koja Srbija mora riješiti, a da li ima kapaciteta - u to ovog trenutka nisam siguran. Zadala je ozbiljan cilj potpunog usklađivanju s pravom i praksom EU-a do kraja 2026. godine, ali ako se nešto ne popravi - nisam siguran da će tu ambiciju biti moguće ispuniti", ocijenio je izvjestitelj EP-a.
Picula je rekao kako se "mora istaknuti jer postoje i vidni dokazi, da je srpska ekonomija zdravija od srpske politike".
Naveo je da Srbija "posljednjih godina doista bilježi i rast životnog standarda, BDP-a, puno se gradi".
"U to nema nikakve sumnje. Ali, dugoročno bez političkih reformi svaki rast postaje upitan, ponajprije jer se mora stvoriti pravna sigurnost i pravnih osoba i građana, a borba protiv korupcije izvodi ljude na ulice i ozbiljan je problem. Hoće li se tu brzo moći napraviti pomaci - nisam siguran, ali mislim da su to prioriteti i to donosi benefite u odnosima s EU-om", poručio je Picula.
Komentirajući primjedbu predsjednice parlamenta Ane Brnabić na Nacrt izvješča, uz ocjenu da mu "nedostaju činjenice", Picula kaže da se u razgovoru s Brnabić - "premda je bio dobar, dosta otvoren razgovor, na momente tvrd, ipak razvio dijalog, jer svađa ništa ne rješava". "Očekujem da ćemo tako razgovarati i ubuduće", rekao je Picula.
Kaže da je ipak ostao "bez jasnog odgovora" kako se može staviti u istu rečenicu prijetnja zapada koji navodno organizira 'obojene revolucije' kad je "zapad i EU, a gotovo 2/3 gospodarske razmjene Srbije vezano je za zemlje EU".
"Pa kakav interes ima EU zapad da ruši vlast u takvoj zemlji. Meni se čini da tu nema 'obojenih revolucija' već da ima farbanja javnosti", primijetio je Picula.
Bez odgovora je ostalo i pitanje zašto se iz Srbije tjeraju državljani EU-a, kao što je nedavno bio slučaj poslije seminara u Beogradu, kad su bez jasnog obrazloženog protjerani kao navodna prijetnja nacionalnoj sigurnosti.
Picula je rekao da je u Novom Sadu posjetio centar "Opens" pokrenut sredstvima EU-a i od mladih ljudi čuo "puno dobrih i razumnih pitanja" i poruku da "žele vidjeti svoju zemlju u EU-u".
Poslije posjeta Srbiji Picula je najavio da će prvi idući korak biti proces prikupljanje amandmana na Nacrt izvještaja, potom slijedi usuglašavanje i ponovno predstavljanje na vanjskopolitičkom odboru (AFET).
Usvajanje izvješća očekuje se na plenarnoj sjednici EP-a u svibnju.
