Europska komisija u srijedu je predstavila obrambeni paket vrijedan stotine milijardi eura koji bi trebao odgovoriti na hitne potrebe Ukrajine i na dugoročnu potrebu za jačanjem sigurnosti i obrane Europe.
Komisija je predstavila bijelu knjigu za europsku obranu, "Spremnost 2030", u kojoj se predlažu rješenja za popunjavanje kritičnih nedostataka u vojnim sposobnostima i za izgradnju snažne vojne industrijske baze, prenosi Hina.
Komisija je također predstavila, kao dio Plana ReArm Europe/Readiness 2030, obrambeni paket koji bi u sljedeće četiri godine trebao osloboditi 800 milijardi eura za ulaganja u obranu.
“Ovaj obrambeni paket, koji se sastoji od bijele knjige za europsku obranu i Plana ReArm Europe/Readiness 2030, označava odlučujući trenutak za našu Uniju. Europa si više ne može priuštiti da bude promatrač vlastite sigurnosti i moramo uzeti svoju obranu u svoje ruke, ojačati svoje obveze prema kolektivnoj sigurnosti i čvrsto se suprotstaviti onima koji žele ugroziti naš suverenitet”, rekao je povjerenik za obranu Andrius Kubilius.
Plan predviđa povećanje izdvajanja za obranu za 1,5 posto godišnje BDP-a država članica. U tu svrhu Komisija poziva država članice da aktiviraju nacionalnu klauzulu o odstupanju od pakta o stabilnosti i rastu, što će im omogućiti dodatni proračunski prostor za povećanje potrošnje za obranu, u okviru fiskalnih pravila EU-a.
Ta odstupanja bit će ograničena samo na povećanje rashoda za obranu.
Dio plana je i novi namjenski Instrument za sigurnosnu akciju za Europu – SAFE
Instrument SAFE predviđa iznos od 150 milijardi eura za koji bi se Komisija zadužila na financijskim tržištima i potom odobravala povoljne zajmove državama članicama za zajedničke obrambene projekte.
SAFE bi trebao omogućiti državama članicama da odmah i masovno povećaju svoja ulaganje u obranu kroz zajedničku nabavu od europske obrambene industrije.
Ta ulaganja trebala bi biti usmjerena u prvom redu na jačanje vojnih sposobnosti, a zajednička nabava bi pridonijela povećanju interoperabilnosti, predvidljivosti i smanjenju troškova te osnažila europsku obrambenu industrijsku bazu. U zajedničkim nabavama mogle bi sudjelovati Ukrajina, države članice EFTA-e i Europskog gospodarskog prostora.
Ulaganja bi bila moguća u projekte dvojne namjene, civilnu i vojnu, ali samo ako je primarna namjena vojna uporaba.
Budući da javna ulaganja sama po sebi neće biti dovoljna da popune potrebe za ulaganjima, Komisija nastoji osigurati da se u to uključi i privatni kapitala. U tu svrhu Komisija predlaže uspostavu Unije štednje i investicija, koja bi pomogla u mobilizaciji privatne štednje za ulaganja u obranu.
Veliku ulogu u naoružavanju trebala bi imati Europska investicijska banka, koja bi trebala početi ulagati i u čisto vojne projekte. Prema sadašnjim pravilima EIB može ulagati samo u projekte dvojne namjene, a to bi se ubuduće trebalo promijeniti.
