Inflacija u Europi lagano opada, ali Europska središnja banka i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ostaju oprezni.
Potrošači diljem kontinenta moraju izdvojiti više novca za usluge i robu, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, AGERPRES, ANSA, ATA, BTA, dpa, EFE, Europa Press, FENA, HINA, MIA, STA, Tanjug i TT u okviru European Newsrooma.
· Inflacija u eurozoni iznosila je 2,5 posto u lipnju, što je pad s 2,6 posto u svibnju
· Europska središnja banka ne očekuje daljnje snižavanje kamatnih stopa
· Hrana i usluge postaju skuplji za potrošače
Inflacija je ubrzano porasla nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu početkom 2022. godine. Posebno su cijene energenata skočile, što je također utjecalo na cijenu industrijski proizvedenih dobara i uvoza. Stopa inflacije dosegnula je vrhunac od više od 10 posto u 2022. godini.
U lipnju je Europska središnja banka (ECB), koja je zadužena za održavanje stabilnosti cijena, prvi put nakon vala inflacije snizila svoje ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.
Ako inflacija u eurozoni opadne u cjelini, to bi ECB-u dalo prostora da tijekom godine dalje smanjuje ključne kamatne stope. ECB smatra da je ciljana inflacija od 2 posto ključni cilj.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde nastojala je umanjiti očekivanja daljnjih smanjenja kamatnih stopa.
- Trebat će nam vremena da prikupimo dovoljno podataka kako bismo bili sigurni da su rizici inflacije iznad ciljane prošli - rekla je tijekom konferencije ECB-a u Portugalu ranije ovog tjedna.
Poziv na oprez također dolazi i od Europskog upravnog odbora za bankarstvo, koji upozorava kreditne institucije na "visoku nesigurnost" u vezi gospodarskog rasta, kamatnih stopa i geopolitičkih rizika.
Eurostat: Inflacija u eurozoni opada iz godine u godinu
Europski statistički ured Eurostat objavio je 2. srpnja svoju mjesečnu privremenu procjenu podataka koja pokazuje da je stopa inflacije u eurozoni u lipnju iznosila 2,5 posto na godišnjoj razini (lipanj 2023.: 5,5 posto).
Eurozonu čini 20 od 27 članica EU koje koriste euro kao valutu. Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska trenutno nisu članice eurozone.
Prema najnovijim procjenama Eurostata, Belgija (5,5%), Španjolska (3,5%), Hrvatska i Nizozemska (oboje 3,4%) imaju najviše postotke "Harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP)" u lipnju, dok su Finska (0,6%), Italija (0,9%) i Litva (1,0%) zabilježile najniže postotke.
HICP pomaže u međunarodnim usporedbama inflacije potrošačkih cijena i uključuje energiju, hranu, alkohol i duhan, usluge te industrijske proizvode koji nisu energenti. Ukratko, daje usporedivi pregled koliko roba i usluge koje kupuju kućanstva u eurima koštaju tijekom vremena.
Pogled preko fiskalne unije
Francuska: U Francuskoj, gdje će se drugi krug prijevremenih parlamentarnih izbora održati 7. srpnja, cijene energije igraju ulogu u kampanji jer su plin i struja uvelike pridonijeli poticanju inflacije i opterećivanju francuskog proračuna posljednjih godina.
Preliminarni podaci Nacionalnog instituta za statistiku i ekonomske studije (Insee) pokazuju da bi tijekom godine dana indeks potrošačkih cijena trebao porasti za 2,1 posto u lipnju 2024., nakon +2,3 posto u svibnju.
Usporavanje cijena hrane i energije tijekom godine moglo bi objasniti ovo lagano usporavanje inflacije. Očekuje se rast cijena usluga, industrijskih proizvoda i duhana iz godine u godinu. Tijekom jednog mjeseca, potrošačke cijene trebale bi ostati gotovo stabilne u lipnju 2024.: očekuje se porast cijena usluga, dok se očekuje pad cijena energije i hrane.
Njemačka: Preliminarne brojke o inflaciji za lipanj njemačkog Saveznog ureda za statistiku objavljene u ponedjeljak pokazuju ponovno smanjenje inflacije. Indeks potrošačkih cijena iznosio je 2,2 posto u lipnju 2024. (lipanj 2023.: 6,4%), što je blagi pad u odnosu na svibanj (2,4%).
Temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene hrane i energije, iznosila je 2,9 posto. Dok su usluge posebno poskupjele, u lipnju je pojeftinila energija.
Italija: Kupovna moć kućanstava porasla je za 3,3 posto u prvom tromjesečju 2024. u usporedbi s prethodnim jer je inflacija pala prema ISTAT-u, talijanskom nacionalnom zavodu za statistiku. Međutim, veća potrošačka moć ne znači uvijek više kupovine: bruto raspoloživi dohodak porastao je za 3,5 posto, dok je potrošačka potrošnja porasla samo za 0,5 posto.
Na temelju preliminarnih procjena ISTAT-a za lipanj, HIPC raste za 0,2 posto na mjesečnoj i za 0,9 posto na godišnjoj razini (sa +0,8% u prethodnom mjesecu).
Španjolska: Prema Nacionalnom institutu za statistiku (INE), indeks potrošačkih cijena iznosio je 3,4 posto u lipnju, pokazujući blagi pad u usporedbi s lipnjem 2023. na godišnjoj razini (3,6%). INE je ovu evoluciju pripisao nižim cijenama goriva i, iako su cijene hrane porasle, učinile su to u manjoj mjeri nego u istom mjesecu 2023. Međutim, ponude iz područja zabave i kulture poskupjele su u lipnju u usporedbi s istim mjesecom u prethodnoj godini.
Slovenija: U Sloveniji je inflacija počela značajno odstupati od ciljne razine od 2 posto u jesen 2021., čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.
Potrošačke cijene porasle su za 19 posto od listopada 2021. do lipnja 2024., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Godišnja stopa inflacije dosegla je vrhunac od 11 posto u ljeto 2022. Tijekom prošle godine inflacija se polako smanjivala, dosegnuvši najnižu razinu u tri godine u lipnju ove godine na 1,5 posto.
Osobito je u drugoj polovici 2023. došlo do znatnog rasta cijena usluga, no unatoč tome službeni podaci pokazuju da se životni standard prosječnog Slovenca nije realno pogoršao, dijelom i zbog značajnog povećanja plaća.
Hrvatska: Posljednjih je godina inflacija u Hrvatskoj nešto viša od prosjeka eurozone kojoj je Hrvatska pristupila 1. siječnja 2023., ali niža nego u zemljama EU izvan eurozone.
Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u lipnju 2024. u odnosu na lipanj 2023. u prosjeku su više za 2,4 posto. U odnosu na svibanj ostale su iste.
Općenito govoreći, cijene hrane u Hrvatskoj posljednjih su godina porasle i približile se cijenama u zapadnoeuropskim zemljama. Cijene najma skočile su visoko zbog turističkog procvata zemlje i gospodarskog rasta.
