Skip to main content

Nizozemski premijer Rutte dobio potporu SAD-a i Britanije za glavnog tajnika NATO-a

| Autor: RTV HB
  • Image
    Mark Rutte
    Foto:
    Fena

SAD i Velika Britanija podržale su nizozemskog premijera na odlasku Marka Ruttea za nasljednika Jensa Stoltenberga na mjestu glavnog tajnika NATO-a, čime je on dospio u snažnu poziciju za preuzimanje te funkcije.

Stoltenbergov nasljednik, nakon što on odstupi u listopadu, preuzet će dužnost u ključnom trenutku sa zadaćom da održi potporu članica NATO-a za skupu obranu Ukrajine od ruske invazije, dok se čuva od bilo kakve eskalacije koja bi savez izravno uvukla u rat s Moskvom.

- Predsjednik Biden snažno podupire kandidaturu premijera Ruttea za sljedećeg glavnog tajnika NATO-a. Premijer Rutte posjeduje duboko razumijevanje važnosti Saveza, prirodni je vođa i komunikator, a njegovo bi vodstvo dobro poslužilo Savezu u ovom kritičnom trenutku, rekao je jedan američki dužnosnik.

Ovisno o ishodu predsjedničkih izbora u SAD-u u studenom, sljedeći šef NATO-a možda će se morati pozabaviti drugim mandatom Donalda Trumpa koji je nedavno još jednom doveo u pitanje svoju predanost obrani saveznika u NATO-u.

Trump je ranije ovog mjeseca izazvao žestoke kritike zapadnih dužnosnika jer je sugerirao da neće štititi zemlje koje ne uspiju ispuniti ciljeve saveza za obrambenu potrošnju te da će čak potaknuti Rusiju da ih napadne.

No Rutte, kojeg se već smatralo favoritom za čelno mjesto u NATO-u, rekao je u subotu da bi Europa trebala prestati jadikovati, kukati i prigovarati o Trumpu i umjesto toga se usredotočiti na ono što može učiniti za Ukrajinu.

- Moramo surađivati s onim tko je na plesnom podiju, rekao je Rutte na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Najdugovječniji nizozemski premijer Rutte (57) neočekivano je najavio odlazak iz nizozemske politike u srpnju, ali ostaje premijer dok traju koalicijski pregovori nakon izbora 22. studenog.

Čelnici NATO-a imenuju se konsenzusom koji zahtijeva podršku ili barem odsustvo protivljenja svih 31 članica.

Dvoje diplomata reklo je da Rutte do sada ima podršku oko 20 članica NATO-a.

Rutte je osigurao potporu dvije trećine zemalja NATO-a da vodi vojni savez kasnije ove godine, rekla su dvojica viših dužnosnika za Politico u srijedu.

- Nakon vrlo intenzivnih rasprava među saveznicima, sada smo došli do točke kada je više od 20 članica NATO-a spremno podržati premijera Ruttea kao sljedećeg glavnog tajnika, rekao je dužnosnik NATO-a koji nije imenovan.

Rutte, koji je vodio kampanju za tu dužnost od studenog, jedini je kojeg su predložile vlade 31 članice Saveza, rekli su dužnosnici.

Prema pravilima NATO-a, o glavnom tajniku mora se odlučiti "konsenzusom", što znači da Rutte mora dobiti potporu svih preostalih zemalja.

Dužnosnik je rekao da rasprave "nisu konačne", ali da "postoji sve veći zamah iza njegove kandidature".

Raste pritisak na članice NATO-a da odobre Ruttea prije summita čelnika u Washingtonu u srpnju. On bi zamijenio Jensa Stoltenberga, koji je na čelu NATO-a od 2014.

Američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith rekla je prošli tjedan da bi saveznici trebali težiti "završetku procesa odabira vjerojatno u prvom tromjesečju ove kalendarske godine".

Još jedan visoki dužnosnik NATO-a potvrdio je broj zemalja koje još trebaju podržati Ruttea, rekavši da je oko 10 zemalja još suzdržano u pogledu potpore.

- Nastavit ćemo slušati njihova pitanja i zabrinutosti, rekao je prvi dužnosnik.

- I potičemo nizozemsku misiju pri NATO-u da odgovori na ta pitanja, dodao je.

Zemlje su suzdržane u pogledu potpore iz raznih razloga.

Turska je zahtijevala da Rutte ne favorizira zemlje EU-a u Savezu, navodi Bloomberg.

Mađarska ima dugogodišnje nesuglasice s Rutteom zbog njegovih oštrih kritika demokratskog nazadovanja zemlje.

Ostaje nejasno podupiru li baltičke zemlje Ruttea, s obzirom na njihovo inzistiranje na većoj političkoj potpori ukrajinskom putu ka pridruživanju NATO-u.

Estonska premijerka Kaja Kallas izrazila je interes za čelnu funkciju u NATO-u tijekom događaja koji je u studenom organizirao Politico. Ali dužnosnici NATO-a kažu da ona nije objavila kandidaturu.

Isto vrijedi i za latvijskog ministra vanjskih poslova Krišjanisa Kariša, koji je prošle godine obavio malu medijsku turneju kako bi ispitao stanje.
 

Podijeli:

FacebookTwitterShare