Jose Antonio Kast pobijedio je na predsjedničkim izborima u Čileu u nedjelju. Tijekom kampanje isticao je da će se u mandatu boriti protiv rastućeg kriminala i migracija. Njegovi protivnici kažu da se politika južnoameričke države nalazi sada nalazi u najoštrijem zaokretu udesno od kraja vojne diktature 1990. godine.
Kast je osigurao uvjerljivih 58 posto glasova u drugom krugu s ljevičarskom kandidatkinjom Jeannette Jarom, koja je osvojila 42 posto i brzo priznala pobjedu svomu protukandidatu.
Tijekom svoje višedesetljetne političke karijere, Kast je predlagao izgradnju zida na granici, slanje vojske u područja s visokom stopom kriminala i deportaciju svih ilegalnih migranata u zemlji.
Njegova pobjeda označava najnoviji trijumf desnice, koja se ponovno probudila u Latinskoj Americi. Kast se pridružuje Danielu Noboi iz Ekvadora, Nayibu Bukeleu iz Salvadora i Argentincu Javieru Mileiju.
Kampanja je bila Kastova treća predsjednička kandidatura i ovo mu je drugi put da je došao u drugi krug izbora, nakon što je 2021. bio izgubio od ljevičarskog predsjednika Gabriela Borica. Mnogi su ga Čileanci bili smatrali previše ekstremnim, ali je sada privukao birače koji su sve više zabrinuti zbog kriminala i imigracije.
"Njegova uvjerljiva pobjeda, čak i u dijelovima Čilea koji tradicionalno glasaju za lijeve kandidate, vjerojatno je potaknuta i time što su mnogi biraču odbacili Jaru, smatrajući je previše lijevo radikalnom zbog članstva u Komunističkoj partiji", rekla je politologinja sa Sveučilišta u Čileu Claudia Heiss.
Kastovi prijedlozi uključuju osnivanje policijskih snaga inspiriranih američkom Službom za imigraciju i carine kako bi se brzo pritvarali i protjerivali ilegalni migranti u zemlji. Također je najavljivao masovno smanjenje javne potrošnje.
Čile je najveći svjetski proizvođač bakra i glavni proizvođač litija, a očekivano smanjenje regulacije i provođenje politika povoljnih za tržište već su podigla lokalnu burzu, pezo i referentnu vrijednost dionica.
Međutim, Kastovi prijedlozi vjerojatno će naići na otpor u podijeljenom parlamentu. Desničarske stranke osvojile su mjesta u oba zakonodavna doma na općim izborima u studenom, ali je većina tih mjesta pripala tradicionalnijim strankama.
Senat je pak podjednako podijeljen između lijevih i desnih stranaka, dok u donjem domu parlamenta prevagu ima populistička Narodna stranka.
"Kast će morati zadovoljiti široku biračku bazu", rekao je politički analitičar i profesor na Sveučilištu Valparaiso Guillermo Holzmann, renosi Hina.
