Među brojnim ciljevima prošlotjedne američke vojne operacije u kojoj je zarobljen predsjednik Venezuele Nicolás Maduro bilo je i slanje poruke Kini – da se drži podalje od Amerike.
Peking je najmanje dva desetljeća nastojao izgraditi utjecaj u Latinskoj Americi, ne samo zbog gospodarskih prilika nego i radi stvaranja strateškog uporišta na pragu svog najvećeg geopolitičkog suparnika, piše Reuters.
Kinesko širenje utjecaja – od postaja za satelitsko praćenje u Argentini i luke u Peruu do gospodarske potpore Venezueli – iritiralo je uzastopne američke administracije, uključujući i onu Donalda Trumpa. Nekoliko dužnosnika Trumpove administracije izjavilo je Reutersu da je potez protiv Madura djelomično bio usmjeren na obuzdavanje kineskih ambicija te da su “dani kada je Peking koristio dugove kako bi dobivao jeftinu venezuelansku naftu završeni”.
Trump je tu poruku iznio i izravno u petak, izražavajući nelagodu zbog Kine i Rusije kao susjeda, tijekom sastanka s direktorima naftnih kompanija.
– Rekao sam Kini i Rusiji: vrlo se dobro slažemo s vama, jako vas volimo, ali ne želimo vas ovdje. Nećete biti ovdje – rekao je Trump.
Dodao je kako će Kini poručiti da su otvoreni za poslovanje te da mogu kupiti svu naftu koju žele, bilo ondje ili u Sjedinjenim Državama. Uspjeh racije 3. siječnja u ranim jutarnjim satima, kada su američki komandosi upali u Caracas i zarobili predsjednika Venezuele i njegovu suprugu, predstavljao je udarac kineskim interesima.
Protuzračnu obranu, koju su američke snage brzo neutralizirale, isporučile su Kina i Rusija, a Trump je rekao da će 30 do 50 milijuna barela nafte pod sankcijama – od kojih je većina bila namijenjena kineskim lukama – sada biti preusmjereno u SAD.
Analitičari ističu da je Madurino zarobljavanje pokazalo ograničenu sposobnost Pekinga da nameće svoju volju u Americi. Napad je razotkrio jaz između kineske retorike velike sile i njezina stvarnog dosega na zapadnoj hemisferi, rekao je Craig Singleton, stručnjak za Kinu iz think tanka Foundation for Defense of Democracies.
– Peking može diplomatski prosvjedovati, ali ne može zaštititi partnere ili imovinu kada Washington odluči primijeniti izravan pritisak – zaključio je.
