Pregovarači iz Europskog parlamenta i Vijeća Europe sinoć su postigli privremeni politički dogovor o izmjeni Zakona o klimi Europske unije, kojim se određuje novi, srednjoročni i obvezujući cilj za 2040. godinu – smanjenje neto emisija stakleničkih plinova (GHG) za 90 posto u odnosu na 1990. godinu.
Zakonodavci su se složili uvesti nove fleksibilnosti u načinu postizanja cilja za 2040., polazeći od uvjerenja da zelena tranzicija i jačanje konkurentnosti EU moraju ići ruku pod ruku.
Od 2036. godine do pet postotnih bodova smanjenja emisija (dva više nego što je predložila Komisija) može se ostvariti putem visokokvalitetnih međunarodnih ugljičnih kredita usklađenih s Pariškim sporazumom.
Na inzistiranje Parlamenta, u tekst su uključene dodatne zaštitne mjere, među kojima i zabrana financiranja projekata u partnerskim zemljama koji su suprotni strateškim interesima EU.
Komisija će analizirati različite opcije uloge međunarodnih kredita u budućem klimatskom zakonodavstvu, kako bi se postigao cilj za 2040., uz naglasak na očuvanju stabilnosti sustava trgovanja emisijama EU (EU ETS).
Dogovor predviđa i mogućnost korištenja domaćih trajnih uklanjanja ugljika za kompenzaciju emisija koje je teško smanjiti unutar ETS-a, kao i veću fleksibilnost unutar i između sektora radi što isplativijeg postizanja ciljeva.
Uvođenje ETS2 sustava, koji pokriva emisije CO₂ iz sagorijevanja goriva u zgradama i cestovnom prometu, odgađa se za godinu dana – s 2027. na 2028.
Komisija će svake dvije godine procjenjivati napredak, uzimajući u obzir najnovije znanstvene podatke, tehnološki razvoj i međunarodnu konkurentnost EU.
Revizija će procijeniti stanje neto uklanjanja ugljika na razini EU u odnosu na potrebnu razinu za dostizanje cilja za 2040., kao i potencijal jačanja industrijske konkurentnosti. Također će se razmatrati trendovi cijena energije te njihov utjecaj na gospodarstvo i kućanstva.
Na temelju zaključaka revizije, Komisija će po potrebi predložiti izmjene klimatskog zakona, što može uključivati izmjenu cilja za 2040. ili donošenje dodatnih mjera za jačanje okvira, radi zaštite konkurentnosti, prosperiteta i socijalne stabilnosti EU.
Parlament će sada glasati o ovom neformalnom dogovoru, a Vijeće ga također mora potvrditi. Zakon će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU.
Europski klimatski zakon čini cilj klimatske neutralnosti do 2050. pravno obvezujućim za sve države članice.
Također postavlja obvezujući cilj da EU smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na 1990. godinu.
