Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH) organizirala je prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2024. godini, s posebnim naglaskom na trgovinske odnose s najznačajnijim partnerima.
Na događaju su sudjelovali predstavnici diplomatskog zbora, državnih institucija i kompanija, a tom prilikom je istaknuto da je Bosna i Hercegovina u 2024. godini ostvarila ukupan obujam razmjene od 45,7 milijardi KM. Zbog velike ovisnosti BiH o europskom tržištu i njegovih ekonomskih izazova, pad izvoza bio je neizbježan.
Vrijednost izvoza iznosila je 16,5 milijardi KM, što je pad od 3,64 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za 3,35 posto na 29,2 milijarde KM. Posljedično, vanjskotrgovinski deficit povećan je na 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM iz 2023. godine.
- Naša ključna izvozna tržišta – Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija i Srbija – suočena su s pritiscima zbog usporavanja globalne ekonomije, visokih cijena energenata, poreznih opterećenja te problema u trgovini s Kinom. Njemačka, koja je naše najveće izvozno tržište, već drugu godinu bilježi stagnaciju, što utječe i na bh. izvoz - izjavio je predsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković.
Izvoz BiH i dalje je primarno usmjeren prema Europskoj uniji, gdje završava 72,6 posto ukupnog izvoza. Tijekom 2024. godine izvoz na tržište EU smanjen je za 3,21 posto. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Hrvatska, s ukupnim obujmom razmjene od 8,3 milijarde KM, a slijede Srbija (12,85 posto), Njemačka (11,04 posto), Slovenija (8,57 posto) i Italija (7,59 posto).
Najbolju pokrivenost uvoza izvozom BiH ostvaruje s Austrijom (106 posto) i Njemačkom (97 posto). Među vodećim izvoznim proizvodima ističu se izolirana žica (685,4 milijuna KM), električna energija (669,8 milijuna KM) i čelične konstrukcije (567,1 milijun KM). S druge strane, najviše su se uvozila naftna ulja (2,4 milijarde KM), osobni automobili (1,3 milijarde KM) i lijekovi (769,6 milijuna KM).
Pad izvoza zabilježen je u većini sektora, dok je uvoz rastao. Najveći pad bilježi izvoz električne energije (37 posto), a najveći trgovinski deficit ostvaruje prehrambeni sektor s minusom od 3,9 milijardi KM. Naime, BiH je u ovoj industriji izvezla robe u vrijednosti 1,2 milijarde KM, dok je uvoz iznosio 5,1 milijardu KM.
- BiH je deficitarna u sirovinama za mnoge prehrambene proizvode, što dovodi do povećanog uvoza. No, prekomjeran uvoz može se smatrati problemom samo kod proizvoda koje imamo u dovoljnim količinama za domaće tržište, poput vode, bezalkoholnih pića, piva te sezonskog voća i povrća. Ovdje je ključno uspostaviti bolje mehanizme kontrole uvoza i poticati građane na kupovinu domaćih proizvoda kako bismo ojačali bh. ekonomiju - istaknuo je direktor Sektora za makroekonomski sustav Slaviša Ćeranić.
U ukupnom izvozu BiH, metalski i elektro sektor sudjeluje s više od 42 posto, što ga čini najjačom industrijskom granom. Automobilska industrija ostvarila je izvoz vrijedan 678,5 milijuna KM, što je povećanje od deset posto u odnosu na 2023. godinu. Pozitivan rast bilježi i namjenska industrija s izvozom od 561,5 milijuna KM, što predstavlja rast od 38 posto.
Kako je naglašeno, za Bosnu i Hercegovinu, kao malu i otvorenu ekonomiju, ključno je stvoriti povoljan poslovni ambijent kako bi kompanije postale konkurentnije na globalnom tržištu. Predstavnici VTK BiH istaknuli su da će 2025. biti ključna godina za jačanje suradnje između komorskog sustava i državnih institucija, s ciljem rješavanja izazova poput zelene tranzicije, cirkularne ekonomije, globalnih poremećaja, inflacije, digitalne transformacije i nedostatka radne snage.
