U Mostaru je započeo dvodnevni Međunarodni znanstveni skup pod nazivom "Posljedice nestanka Bosanskog kraljevstva". Povodom 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosača-Kotromanić, okupljeno je 29 znanstvenika iz 8 europskih zemalja. Skup organizira HKD Napredak – Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, u suradnji s Filozofskim fakultetima iz Mostara i Splita te Institutom za istraživanje migracija iz Zagreba, pod pokroviteljstvom HAZU BiH.
Skup istražuje društvene i demografske promjene koje su uslijedile nakon pada Bosanskog kraljevstva pod Osmansko Carstvo. "Veliki prevrat donio je novu civilizaciju u Bosnu i Hercegovinu, ostavljajući trajne posljedice, koje se danas očituju kroz društvene i političke identitete," izjavio je dr. Nikola Čiča, predsjednik HKD-a Napredak.
Na skupu je predstavljen novi pogled na kraljicu Katarinu i događanja nakon pada Bosne. Dr. Dijana Pinjuh, pročelnica Studija povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, istaknula je da će povjesničari osvježiti dosadašnja saznanja o kraljici i njenoj ulozi u povijesti.
Dubrovnik i kraljica Katarina
Znanstvenici iz Dubrovnika obogatili su skup izlaganjima o vezi kraljice Katarine s Dubrovačkom Republikom. Dr. Vinicije B. Lupis, voditelj Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" iz Dubrovnika, istaknuo je kako je njegov rad iz 1997. godine doveo do povratka relikvija svetog Luke u franjevački samostan u Jajcu.
Dubrovčani su 1463. godine pružili utočište kraljici Katarini nakon pada Bosne, unatoč pritisku Osmanskog Carstva. Dr. Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku naglasio je kako su Dubrovčani ekvilibrirali između Osmanlija i bosanske kraljevske obitelji, riskirajući kako bi joj osigurali zaklon.
Stručnjaci su zaključili kako su ovakvi skupovi ključni za prikupljanje novih saznanja i njihovo približavanje javnosti, posebno u kontekstu nezavršenih procesa nacionalne integracije u regiji.
