- Posljednjih dana vodi se intenzivna javna rasprava o učincima povećanja minimalne neto plaće na 1.000 konvertibilnih maraka (KM) i bruto plaće na 1.744 KM na gospodarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Iako se očekuje da će rast plaća različito utjecati na sektore gospodarstva, značajne razlike u utjecaju uočljive su i u geografskom smislu, izvještava portal Biznisinfo.ba.
Prema dostupnim podacima za 2023. godinu, najveća profitabilnost zaposlenika zabilježena je u Županiji Zapadnohercegovačkoj, gdje prosječni zaposlenik ostvaruje neto dobit za poslodavca u iznosu od 28.139 KM. Ovo predstavlja povećanje od 161 posto u odnosu na prosjek FBiH, čime se ovaj prostor, koji obuhvaća Široki Brijeg, Grude, Ljubuški i Posušje, izdvaja kao gospodarski najuspješniji u Federaciji.
Nasuprot tome, najmanji prosječni profit po zaposleniku ostvaren je u Zeničko-dobojskoj županiji, gdje iznosi tek 4.085 KM, što je za 62 posto manje od prosjeka Federacije. Ove razlike jasno ukazuju na različite izazove s kojima će se suočiti regije u prilagodbi rastu minimalne plaće. Gospodarske aktivnosti u Zeničko-dobojskoj županiji mogle bi biti pod pritiskom, što će zahtijevati dodatnu potporu vlasti kako bi se izbjegla masovna otpuštanja radnika.
Podaci također pokazuju da je Kanton Sarajevo u 2023. imao najveći broj zaposlenih u poduzećima, s ukupno 118.247 zaposlenika, dok je Tuzlanska županija zauzimala drugo mjesto s 71.177 zaposlenih, zajedno čineći 51 posto ukupne radne snage u FBiH. S druge strane, najmanji broj zaposlenika zabilježen je u Posavskoj županiji (4.234) i Bosansko-podrinjskoj županiji (4.003).
Razlike u profitabilnosti zaposlenika ukazuju na nejednakosti koje će igrati ključnu ulogu u uspjehu prilagodbe povećanju minimalne plaće, navodi Biznisinfo.ba.
